Radovan Dobronić u procesu Potrošača protiv osam banaka od samog početka zauzeo je vrlo čvrst stav. Na početku suđenja iznio je stav da bi primjena valutne klauzule kod davanja kredita trebala biti iznimka, a ne pravilo. Postavio je pitanje opravdanosti uvođenja valutne klauzule jer je kuna bila stabilnija od franka i eura. Smatrao je da bi uvođenje tog instrumenta moglo biti opravdano samo u slučaju inflacije.
Karijera u Zagrebačkoj banci
Tko je Radovan Dobronić? Rođen je 1960. godine u Čakovcu. Pravni fakultet završio je 1985. godine , a potom je volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu. Prvo zaposlenje dobio je u Zagrebačkoj banci, gdje je u pravnoj službi radio osam godina. Potom je odradio stručnu praksu na Općinskom sudu, položio pravosudni ispit i ponovno se vratio u Zagrebačku banku gdje je bio na čelu jednog odjela.
Jedno vrijeme radio je u Državnoj direkciji za robne rezerve, a 1996. postao je sudac Trgovačkog suda. Magistrirao je na području međunarodnog trgovačkog prava.
Kako ga ne bi prozivali da je pod nečijim utjecajem, nakon što mu je dodijeljen slučaj 'švicarac', Dobronić je odmah obavijestio stranke da je bio pravnik u Zagrebačkoj banci, te da u toj banci ima otvoren tekući račun. S obzirom da u tom trenutku u banci nije radio više od 10 godina, nitko od stranaka u postupku nije imao prigovor. Bila je i važna činjenica da nema kredit u švicarskim francima.
Cenzura u Latinici
S obzirom da je do sada uglavnom vodio sporove između trgovačkih društava, koji nisu toliko zanimljivi široj javnosti, Dobronić nije bio eksponiran. Ipak, njegovo se ime našlo u medijima kada je vodio proces o cenzuri priloga u HTV-ovoj emisiji Latinica, pod naslovom 'Zločini u privatizaciji ne zastarijevaju'.
HRT je podnio tužbu protiv HND-a jer je strukovna novinarska udruga namjeravala prikazati neobjavljene novinarske priloge iz Latinice.
U ovom slučaju, ali i svima koje je vodio, Dobronića pamte kao odlično pripremljenog suca koji brzo završava sudske postupke.
