Četvrti krug porezne reforme predstavljen je građanima i u javnom savjetovanju čeka kritike i nadopune prije nego, do kraja godine, dođe pred saborske zastupnike.
Poreznu reformu ova je Vlada započela u prvoj godini mandata i svake je godine donosila novosti u poreznoj politici. Što se sve promijenilo, tko je od 2017. do danas prošao bolje i jesu li građani na svom obiteljskom proračunu osjetili intervencije Vlade, donosi, istražili smo u RTL Dosjeu.
Etapna porezna reforma ministra financija Zdravka Marića od prvog dana trpi kritike sa svih strana, ali Marić ide dalje.
Demografski krug reforme
I dogurao je do četvrtog kruga u četiri godine. Ovaj demografski krug trebao bi razvući osmijeh na lica mlađima od 30 godina.
Vlada od 1. siječnja 2020. planira umanjiti obvezu poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.
Napokon na red i Plenkovićevo predizborno obećanje o smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a plodom je urodio i pritisak ugostitelja koji će plaćati 13 posto PDV-a.
Od 2020. ćemo biti zdrava i vitka nacija jer se planira oporezivanje sokova i energetskih napitaka.
Kritike su dočekale i ove prijedloge. U Saboru kažu da je u
pitanju samo pretakanje iz jednog stupca u drugi jer
smanjenjem poreza na dohodak Marić uzima prihode lokalnoj
samoupravi.
"Usteže novac lokalnoj upravi i predstavlja to kao reformu. To
naravno nije nikakva reforma. Ja sam gospodinu Mariću davno rekao
da on nije političar, nego računovođa, on ima jasan zadatak, ali
od te njegove reforme pod navodnicima hrvatski građani ne da neće
imati nikakve koristi nego Hrvatska dugoročno ne može imati
nikakve koristi", kazao je predsjednik HSS-a Krešo
Beljak.
No, nekima će se ipak povećati mjesečni saldo, i to ovako: mlađi od 25 godina s neto plaćom od 4000 kuna mjesečno će dobiti 56 kuna više. Oni s 6800 kuna, zarađivat će 849 kuna više, a osjetniju injekciju u kućni budžet mogli bi dobiti tek oni rijetki mladi s plaćama iznad 8000 kuna.
Hrvatska udruga poslodavaca je mjeru označila diskriminatornom.
"Mislimo da je to nepotrebno kompliciranje već ionako složenog sustava. Što se primjerice događa s plaćom zaposlenika kada navrši 26. ili 31. godinu? Ona bi trebala pasti što je penalizacija dobne granice", poručili su.
Ni spuštanje PDV-a, kako opće stope, tako i u ugostiteljstvu, neće građanima donijeti ništa dobro, kažu Marićevi kritičari. Dokaz za to pronalaze u trećem krugu porezne reforme.
Od početka ove godine Marić je smanjio porez na voće, povrće, svježe meso, ribu i pelene na 13 posto. No, osam mjeseci kasnije statistika pokazuje da je samo voće pojeftinilo, a sve ostalo plaćamo skuplje. Slično bi moglo biti i s novim intervencijama u sustav PDV-a.
"To će sad samo značiti da će se kumulativno ovo što je bilo za segment prehrane smanjeno isti ćemo efekt osjetiti sljedeće godine. Znači, neće doć do pada cijena koje mi očekujemo nego će jednostavno tu razliku trgovci uzeti kao maržu", smatra saborski zastupnik Ivan Lovrinović.
I dalje sve na poslodavcima
Osim stope PDV-a na dio prehrambenih proizvoda, od ove godine se povisio prag za oporezivanje plaća. Tako se od prvog siječnja po stopi od 36 posto poreza, umjesto 17 i pol tisuća kuna bruto plaća, oporezuju plaće od 30.000 kuna i više, dok se na niže primjenjuje stopa od 24 posto.
No, samo pod uvjetom da poslodavci, baš kao i u slučaju PDV-a trgovci, odluče tu razliku prepustiti zaposlenicima. Vlada to garantirati ne može.
"Mi smo tržišno gospodarstvo, ne možemo utjecati, puno puta smo o tome govorili. Kao što ne možete ni vi utjecati niti ja recimo na nečijeg poslodavca kad smanjite porez na dohodak da se to prelije njemu u povećanje neto plaće tako ne možete ni ovdje. Ne možemo nikoga natjerati", rekao je ministar Zdravko Marić.
Ne može natjerati poslodavce, iako im je išao na ruku i u drugom krugu porezne reforme jer 2018. godine Marić je trošak smještaja i prehrane za sezonske radnike oslobodio poreza.
To je bila druga faza reforme koja je započela 2017. godine.
Uvedena je stopa PDV-a od 13 posto na dječje sjedalice za automobile, isporuku električne energije, prikupljanje komunalnog otpada, urne i ljesove, sadnice i sjemenje, gnojiva, pesticide. Stopa od 25 posto na ugostiteljske usluge i bijeli šećer. Smanjena je stopa poreza na dobit s 20 posto na 18 posto, povećan osnovni osobni odbitak na 3.800 kn, a ukinuto je oslobođenje od poreza na promet nekretninama pri kupnji prve nekretnine.
Stručnjaci kažu - projekt nije uspio
U saborskoj raspravi Marića je dočekalo osamdesetak oporbenih amandmana, a svi su imali isti ishod.
"Vlada ne prihvaća predloženi amandman. Vlada niti ovaj amandman ne prihvaća. Vlada ne prihvaća", govorio je tada Marić za govornicom.
U četiri godine četiri paketa zakona koji su trebala život u Hrvatskoj učiniti boljim, a građane bogatijima. Stručnjaci kažu - projekt nije uspio.
"Teško bismo to mogli nazvati reformama koje neće bitno utjecati niti na slobodne dohotke kućanstava, dakle, na plaće, a niti će utjecati na jačanje potražnje, odnosno potrošnje. Dakle, rekao bih to su više političke promjene poreznog sustava nego ekonomsko političke", mišljenja je ekonomski analitičar Damir Novotny.
No, ovo je tema u kojoj građanima ne treba pojašnjenje ekonomista
i političara. Zavirite u vlastiti novčanik i zaključite -
živite li bolje nego prije porezne reforme?
