Država će za opremu, udžbenike i zapošljavanje nastavnika informatike osigurati 28 milijuna kuna, no problem bi mogao nastati s nastavnicima za taj predmet kojih nema dovoljno na burzi rada, piše Novi list.
Bolje plaćeni u bankama i IT-tvrtkama nego u školama
Informatiku kao izborni predmet u hrvatskim školama danas predaje oko 800 nastavnika, ali mnogi od njih nemaju diplomu učitelja ili profesora informatike, već su iz srodnih zanimanja prošli edukaciju za predavanje informatike u školi. S druge strane, brojni diplomirani profesori informatike rade u bankama i IT-tvrtkama koji su ondje sigurno bolje plaćeni nego što bi bili u školama.
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja procjenjuju da će obvezna informatika za učenike 5. i 6. razreda iziskivati povećanje nastavnog kadra za 10 do 15 posto, odnosno 80 do stotinu novih nastavnika informatike. A na burzi rada ih je krajem kolovoza, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo samo 16, dok je posao u srednjoj školi čekalo njih 28, piše Novi list. Usto su procjene da odgovarajući studij za to zanimanje godišnje završi svega nekoliko desetaka studenata.
"Popuniti kadrovske rupe vanjskim suradnicima"
Dekan Fakulteta organizacije i informatike (FOI) iz Varaždina Neven Vrček smatra kako se u kratkom vremenu neće moći naći potrebnih stotinjak nastavnika informatike. On predlaže da se kadrovska rupa isprva popuni vanjskim suradnicima koji bi uz svoj posao bili voljni održati nekoliko sati nastave tjedno u školi. No, Vrček ističe da je to tek kratkoročno rješenje.
"Mladim je ljudima u prvom redu važna plaća koja će im omogućiti egzistenciju. U ovom času početnička plaća u IT-sektoru je 10-ak tisuća kuna i ne može se mjeriti s dvostruko manjom početničkom plaćom nastavnika", kaže dekan FOI-ja.
Isti problem predviđa i Mislav Grgić, dekan zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER).
"Pohvalna je inicijativa o uvođenju obavezne informatike u osnovnoškolski program jer informatička pismenost postaje nužnost. Nastava informatike mora se prilagoditi modernim trendovima i tehnologijama, a preduvjet za to nisu samo dobro opremljene škole, nego i motivirani nastavnici koji će zdušno i kvalitetno prenositi informatička znanja i vještine na nove generacije", kazao je Grgić za Novi list.
"Ne može nastavnik doći na sat-dva i otići"
On ističe kako problem plaća i motivacije nastavnika treba rješavati po uzoru na Južnu Koreju, Španjolsku, Finsku ili Njemačku. U tim zemljama nastavnici svih profila zarađuju iznad prosjeka drugih visokoobrazovanih kadrova, a učinci takve politike vidljivi su u tome da te zemlje svoju ekonomiju i rast temelje na visokim tehnologijama i inovacijama.
Profesorica informatike u zagrebačkoj XV. gimnaziji Zlatka Markučić ne očekuje, pak, probleme jer i u drugim predmetima, poput matematike i fizike nema dovoljno nastavnika pa se škole "opet pokriju". A ideju o angažmanu vansjkih suradnika smatra promašenom.
"Nastavnik mora imati pedagoško obrazovanje i volju za rad u školi. Škola je odgojna ustanova i on mora biti tu, ne može doći na sat-dva i otići", kaže ona.
Osim toga, ističe kako su nastavnici informatike kao izbornog predmeta pod pritiskom da moraju dati peticu ako žele zadržati radno mjesto.
"Prisiljeni su raditi sve što ima i nema veze s informatikom, od vođenja e-matice do promjene tonera u printeru, i to uglavnom bez naknade", kaže prof. Markučič priznajući da dio njenih kolega u školama nema odgovarajuću spremu te dodajući da ih to ne čini lošijim nastavnicima.
