„Nove korvete za Hrvatsku“, glasio je golemi naslov teksta u Jutarnjem listu objavljen sredinom studenoga, a u njemu je najavljeno da će Hrvatska ratna mornarica „dobiti“ dva izvanobalna patrolna broda u rangu korvete ukupne vrijednosti od 300 do 400 milijuna eura, a radi se o projektu Vanguard o kojem već godinu dana „traju razgovori predstavnika MORH-a, Hrvatske ratne mornarice i Vlade s predstavnicima norveške tvrtke Kongsberg i norveške Vlade“. Pojašnjeno je da bi se brodovi zapravo gradili u hrvatskim brodogradilištima, riječkom 3. maju i šibenskoj Iskri, a Arild Skoge, voditelj projekta, za Jutarnji list je objasnio da je tvrtka Kongsberg nakon tri godine analize tržišta zaključila da bi Hrvatska bila „idealan strateški partner za ovaj projekt te im je namjera u Hrvatskoj napraviti hub za izgradnju tih brodova.“ Norveška strana bi „transferirala tehnologiju“, a brodovi bi se gradili u Hrvatskoj, i za Hrvatsku, ali i za druge zainteresirane strane.
No, mnogo toga oko potencijalnog milijunskog posla za opremanje hrvatske vojske ostalo je prilično nejasno nakon ovog prvog teksta. Primjerice, kako je moguće da Vlada i MORH tajno pregovaraju o nečemu što bi trebalo biti – predmet javne nabave? I kakvo je zapravo iskustvo norveške tvrtke oko izrade ovakvih brodova, jer na temelju javno dostupnih podataka nalazimo da se bave implementacijom vojne tehnologije, „od mora do neba“, no nema detalja konkretno o ovoj korveti koji bi bila za HRM, odnosno – stječe se dojam da bi ovo za Kongsberg bio svojevrsni pilot projekt. Tvrtka Kongsberg je već prisutna na hrvatskoj poslovnoj sceni, vlasnici su tvrtke Navis Consult iz Rijeke, no ta se tvrtka, barem do sada, nije bavila izgradnjom vojnih brodova (u fokusu su im brodovi „za offshore tehnologiju istraživanja i eksploatacije nafte i plina.“)
Ilustracija za projekt "Vanguard": Norvežani bi transferirali tehnologiju, a brodovi bi se gradili u hrvatskim brodogradilištima, ali stručnjak Adum strahuje da će to biti sličaj scenarij kao i u slučaju izgradnje brodova u Brodosplitu
Adum: "Srljanje u propast"
A onda je ulje na vatru dolio i Ivan Adum, poznati hrvatski brodograđevni inženjer koji je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju proanalizirao medijsku najavu i ustvrdio da je to čisto „srljanje u propast“. Adum je izjavio da je još 1975. godine posjetio Kongsberg, da poznaje tvrtku i da je ne smatra kompetentnom za ovakav posao. Da se radi o „prodaji magle“.
Upitali smo stoga Ministarstvo obrane je li točno da godinu dana pregovaraju s norveškom tvrtkom i norveškom vladom, i ne bi li se za milijunski posao nabave takvih brodova trebala raspisati javna nabava.
Iz MORH-a nam je potvrđeno da je za ovakav postupak potreban postupak javne nabave, ali nam je također potvrđeno da se razgovara s norveškom tvrtkom. Drugim riječima, biti će javnog natječaja, ali se s jednom konkretno tvrtkom jako odmaklo u pregovorima – što sigurno ne predstavlja dobru praksu u mogućoj tržišnoj utakmici. Naime, što ako bi netko takve brodove mogao graditi povoljnije, ili drugačije?
„U nacrtu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH u razdoblju 2023. – 2034. iskazana je potreba opremanja Hrvatske ratne mornarice s dva višenamjenska broda, zbog čega je u Oružanim snagama RH pokrenut postupak izrade taktičko-tehničke studije kojom se definiraju osnovni zahtjevi koje takav brod mora imati. Nakon toga stručne službe Ministarstva obrane istražuju potencijalna rješenja na tržištu, kako razvoja i gradnje novog broda, tako i kupnje već izgrađenih brodova novih ili polovnih“, navedeno je u odgovoru iz MORH-a.
MORH: Nema dogovora bez postupka javne nabave
Pitali smo također tko je kome prvi pristupio, MORH norveškoj tvrtki, ili predstavnici tvrtke – MORH-u ili nekome drugome iz Vlade, no tu je odgovor ostao malo neprecizan. Kažu kako je tvrtka Kongsberg „na osnovu spoznaja da bi se Hrvatska ratna mornarica u budućnosti opremila s dva višenamjenska broda, prezentirala Ministarstvu obrane konceptualno rješenje novog broda.“ IZ MORH-a je također naglašeno da će „to rješenje kao i niz drugih biti predmet analiza nakon izrade taktičko-tehničke studije.“
„Dogovor o gradnji s navedenim ili bilo kojim drugim poslovnim subjektom nije postignut niti može biti dok se ne provede cjelokupan postupak javne nabave i izabere najpovoljnija ponuda.
Ministarstvu obrane je u interesu da se više poslovnih subjekata uključi u ovaj proces kako bi se ostvarila realna konkurentnost i dobilo optimalno rješenje“, zaključili su u odgovoru iz MORH-a.
Uspjeli smo kratko razgovarati i s Arildom Skogeom iz Kongsberga, koji je na naše pitanje tko je napravio prvi korak, hrvatska strana ili norveška, odgovorio diplomatski: „Teško je o tome govoriti u ovoj vrsti posla. Susretali smo se na izložbama vojne opreme, i u nekim drugim prilikama, mi smo bili zainteresirani za razvijanje posla, a s hrvatske strane postoji konkretna potreba. Činjenica je da smo intenzivirali naše razgovore u proteklih godinu dana i mislim da možemo zajednički napraviti dobar posao, za obje strane.“
Skoge: 'Nije pilot-projekt!'
Na pitanje je li ovo „pilot-projekt“ odgovara da nije. „Nije ni pilot-projekt, niti prototip. Postoje kvalitetna rješenja i mi ih znamo primijeniti. Ne radi se ni o kakvom eksperimentiranju. Žao mi je ako se pojavljuju sumnje oko naših referenci ili iskustva, jer naša kompanija radi ozbiljan posao dugi niz godina. Spajamo najbolje iz našeg znanja o civilnim brodovima i znanje o vojnoj tehnologiji. Mi nemamo vlastita brodogradilišta nego radimo s lokalnim brodogradilištima i to se pokazuje kao dobitna kombinacija. Uvjereni smo da ovaj projekt može mnogo donijeti i riječkom 3. maju i šibenskom brodogradilištu Iskra“, Kaže Skoge za Net.hr. Naglašava da žele biti posve transparentni i da su spremni detaljno prezentirati projekt, ali i da mnogo toga ovisi o tome što želi druga strana u ovom slučaju, HRM, odnosno MORH.
Inače, Ivan Adum je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju izrazio bojazan da bi i ovaj projekt mogao završiti kao projekt koji je Vlada potpisala s Brodosplitom u vlasništvu Tomislava Debeljaka o izgradnji ophodnih brodova. Od pet ugovorenih brodova isporučen je, naime, samo jedan – a i taj je vrlo brzo završio na remontu. Adum je podsjetio da je o mogućem ishodu izgradnje ophodnih brodova u splitskom škveru pokušao upozoriti i premijera Plenkovića osobno, ali da mu je u njegovo ime odgovorio predstojnik ureda Zvonimir Frka-Petešić. Adum se prisjetio kako ga je Frka Petešić uvjeravao da će sve biti super, jer su brodovi „testirani na 64 parametra“. A Adum, kao inženjer brodogradnje podsjeća da se brodovi testiraju samo na tri parametra, brzinu, izdržljivost i stabilnost, i da je nakon „64 parametra“ zaključio da se ovom problematikom, opet, bave nekompetentni ljudi.
