Aleksandra Kolarić, stručnjakinja za odnose s javnošću, rekla je sinoć u emisiji "Otvoreno" HRT-a da je za HDZ uspjeh drugi krug u Zagrebu i Splitu. "Teško da će biti pobjeda i za HDZ je uspjeh pobjeda u Osijeku. Što se tiče SDP-a, nema velikih dilema. Za SDP je uspjeh drugi krug u Zagrebu i jako je bitna Rijeka gdje je upitno hoće li pobijediti. SDP u Splitu nema velike šanse, drugi krug u Osijeku je isto uspjeh".
Kolarić je izjavila da su kod Možemo očekivanja visoko postavljena. "Tomislav Tomašević je jedini nesporni favoriti i njemu se prognozira velika šansa pobjede. Njima je velika pobjeda ako uspiju formirati vlast u Zagrebu. Za Rijeku se zna da će ući, anketa je pokazala. Ako uspiju ući u gradsko vijeće u Splitu, Puli, u Dubrovniku će ući u gradsko vijeće, oni će zaista moći reći da su novi fenomen. Četiri godine lokalnog rada i godinu dana saborskog rada će pretočiti u veliki uspjeh", smatra Kolarić.
Ističe da bi se moralo čudo dogoditi da Možemo ne ostvari dobar uspjeh u Zagrebu. Sadržajno i radom na terenu su, dodaje, izvrsni. Međutim, Kolarić ističe da su komunikacijski slabi. "Imali su dvije dobre strateške odluke gdje su odbili predizbornu koaliciju sa SDP-om i gdje su raskinuli koaliciju s Radničkom frontom. Teško je za očekivati da će biti neuspjeh".
Kolarić je rekla kako HDZ ima jako slabog kandidata. "Ako nema drugog kruga u Zagrebu i Splitu to je jako loš rezultat. Odlijeva im se dio članstva u istočnoj Slavoniji", kaže. SDP bi imao loš rezultat, dodaje, ako bi izgubio dugogodišnju utvrdu - Rijeku, a Kolarić poručuje da to postoji kao opcija.
Moguće je iznenađenje?
Damir Jugo, dekan Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays, vjeruje da bi na lokalnim izborima nezavisni kandidati mogli napraviti iznenađenje jer na njima ideološke teme ne igraju preveliku ulogu.
"Nacionalni rejting više nema nego ima nekog presudnog utjecaja na lokalne sredine. U županijama je HDZ tradicionalno bio dominantan. Ima nekih primjera gdje bi nezavisni kandidati mogli ostvariti dobre rezultate, primjerice u Rijeci je to izraženo. HDZ je u igri u tri od četiri velika grada. SDP je u nezahvalnoj poziciji, rezultat s kojim bi mogli biti zadovoljni je da budu mlađi partner u Zagrebu što je za njih dosad to bilo nezamislivo", rekao je Jugo.
Škorine šanse u Zagrebu
Jugo nije optimističan što se tiče šansi Miroslava Škore u Zagrebu. Smatra da može uzeti dio glasača pokojnog Milana Bandića, ali dodaje da to neće biti značajan rezultat. "Iznenadilo me da se kandidirao. Može puno više izgubiti nego što može eventualno dobiti da ostvari rezultat koji bi se smatrao dobiti. Teško da može ući u drugi krug. U slučaju da ne ostvari dobar rezultat, to može biti negativan trend po njegovu stranku i političku karijeru", rekao je.
Ankica Mamić, stručnjakinja za odnose s javnošću, smatra da Škoro izlaskom na izbore u Zagrebu želi "podignuti" svoj Domovinski pokret koji je na nacionalnoj razini ušao u stagnaciju. Za nju je Škorin ulazak u izbornu utrku potpuno logičan te dodaje da njegov cilj nije pobjeda.
"Gospodinu Troskotu iz Mosta je sasvim jasno da neće biti gradonačelnik Zagreba, ali oni koriste kampanju kako bi digli vidljivost stranci. To isto vrijedi za Domovinski pokret. Most je jedina treća opcija koja je već preživjela dva izborna ciklusa. Vidjet ćemo kako će Možemo proći", rekla je.
Mamić je za kandidaturu Vesne Škare Ožbolt u Zagrebu rekla da je vrlo neobična. "Neobično je da s nacionalne politike ulazite u lokalnu, ona nema stranku kojoj želi podignuti vidljivost. Pojavila se kao neovisna kandidatkinja bez jasne agende", kazala je.
Motivi ulaska u izbornu utrku
Komunikologinja Smiljana Leinert Novosel rekla je da se političari uključuju u izbornu utrku iz raznih motiva. Ne slaže se s tezom da je samo bitno biti vidljiv i prisutan. "Ako vi nekoliko puta nižete neuspjehe, ti neuspjesi se prelijevaju i na iduću funkciju za koju se vi zapravo nudite, odnosno želite takmičiti. Tako da je to jedan motiv koji bi trebao biti jako obazrivo iskorišten. Ono što se pokazuje s druge strane da ove etablirane stranke uvijek imaju nekog svog kandidata za kojeg procjene da je najizgledniji pobjednik u toj bitci, to zapravo objektivno gledano za birače ne mora uopće biti dobar izbor.
Međutim, uvijek se birači bune i kažu mi zapravo ne biramo najbolje u Hrvatskoj nego najbolje od ponuđenih. Treći su oni koji zapravo imaju mogućnost da se stvarno ponude i daju nešto novo, to su ti kandidati koji su ili izašli iz stranaka, opet zbog raznih razloga, ili su se odlučili individualno natjecati, kao što je poznati kandidat u Rijeci. To su ljudi koji donose nešto novo, koji zapravo žele ponuditi neki novi koncept i koji zapravo imaju u situaciji relativnog sivila i beznađa vrlo velike šanse da ih se prepozna i da skupe glasove. Tim više ako je riječ o osobama koje su stručnjaci u svom području, koji nisu ušli u politiku da bi riješili neku svoju egzistenciju, nego ljudi koji su pored svoje uspješne profesionalne karijere odlučili dati svoj obol i u sferi politike", rekla je.
Estradizacija politike
Politolog Pero Maldini je rekao da estradizaciju politike pratimo gotovo dva desetljeća.
"Ono što je novo da je to zadnjih godina pojačano populističkom manipulacijom i mobilizacijom koja je toliko glasna i koja popularnom facom pokušava prikriti nedostatak realnog političkog sadržaja. U određenom trenutku to može pridobiti simpatije ili glasove, ali u nekom trenutku će se opet postaviti pitanje što oni to imaju. Sjetimo se famoznog Kolakušića koji je od nikud stigao i krajnje populističkim stilom napravio košmar u političkom prostoru, a kad je postigao što je htio, samo je nestao", rekao je Maldini.
Maldini je rekao da se većinom pričao o gradonačelnicima te pritom napominje da su jednako bitni i zastupnici u gradskim vijećima i županijskim skupštinama. "Ponovit ću da su na svim izborima ideološka opredjeljenja građana oni koji bitno determiniraju politička opredjeljenja glasača pa će tako biti i na ovima", rekao je.
