Više od 50 milijardi kuna - toliko su hrvatski građani podigli nenamjenskih gotovinskih kredita. Takvi krediti se slabije vraćaju nego primjerice stambeni, a skuplji su jer su i kamatne stope više.
Kako je do njih ipak lakše doći, Hrvatska narodna banka dala je preporuke i bankama i građanima. Ima li razloga za zabrinutost i je li ovaj proizvod potencijalni novi slučaj "švicarski franak"?
Bilo da su trošili na putovanja, preuređivali stanove, nabavljali rabljene automobile ili krpali stare dugove, Hrvati su se posljednjih godina nenamjenski zaduživali.
U Hrvatskoj je podignuto gotovinskih nenamjenskih kredita u vrijednosti od 52 milijarde kuna. Ima ih čak 40 posto kućanstava. A prosječan kredit iznosi 100.000 kuna.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da ni Vlada ni HNB ne mogu propisivati građanima hoće li se zadužiti.
"Isto tako moramo razumjeti građane, umorili smo se od krize, štednja je bila dominantna, kućanstva su se razduživala, i sada su, potaknuti dobrim makroekonomskim kretanjima, odlučili više trošiti, a i Vladine mjere su ih na to poticale. Ipak, s kreditima uvijek moramo oprezno", upozorava Novotny.
A jesmo li oprezni? Ekspanzija je krenula 2016. godine, kada je zabilježen rast od dvije milijarde kuna nenamjenskih kredita. Godinu kasnije zaduženja rastu za četiri milijarde, a u 2018. za pet milijardi, dok u ovoj godini nakon rasta u veljači od 12 posto, HNB uočava stagnaciju, nakon što su dali preporuke.
"Preporučili su bankama da usklade kriterije, standarde odobravanja za najdugoročnije kredite s kriterijima za stambene kredite, a potrošačima su preporučili razboritost pri zaduživanju. Znači, za te kredite su nešto postroženi uvjeni, banke moraju izdvojiti više kapitala, što one ne vole", rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
Da bi situacija mogla eskalirati, upozorava i bivši ministar financija Boris Lalovac koji navodi da se šest, sedam posto nenamjenskih kredita ne vraća.
Sad zamislite da gospodarstvo počne padati... Bojim se da bi dio nevraćenih kredita mogao ići preko 10-11 posto kao u francima i da bi se kod prve krize mogli vidjeti negativni razmjeri gotovinskih kredita", smatra Lalovac.
"Ti građani su opterećeniji otplatom pa u slučaju smanjenja plaće, gubitka posla teže će otplaćivati kredit. Zabrinjava i kamatna stopa koja, iako se smanjivala, ona je relativno visoka i iznosi oko 6,5 posto", rekao je Šošić.
I dok su se za stambeno zbrinjavanje građani zadužili 55 milijardi kuna, gotovinski nenamjenski krediti prate taj iznos gotovo u stopu.
A dok kriza ne dođe, stručnjaci savjetuju - štedite! Naravno, ako imate što.
