TEMPERATURE SU NEKOĆ BILE ZNATNO DRUGAČIJE; Vakula otkriva zašto nam se događaju ovi ekstremi: /

'Priroda želi ravnotežu?'

Image

Zoran Vakula se pita zašto sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane, ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?

18.4.2021.
20:42
VOYO logo

"Kako smo živjeli nekad...", pjevuši se u poznatoj pjesmi, a mnogi i često spominju ili se barem prisjećaju živeći u svakodnevici znatno drukčijoj nego prije. I to ne samo zbog aktualnog koronavirusa, nego i mnogih drugih okolnosti. Između ostalih, i temperaturnih. Globalno zatopljenje traje, ali uz povremena lokalna zahladnjenja, piše Zoran Vakula za HRT.

Premda neki posljednjih razmjerno hladnih dana i tjedana dovode u sumnju globalno zatopljenje i klimatske promjene - dokaza u njihovo postojanje je napretek, tvrdi Vakula. Uostalom, pita se, zašto i sve ove meteorološke ekstreme, pa i ovomjesečnu hladnoću, gdjekad čak i rekordno hladne dane - ne tumačiti kao pokušaj prirode da postigne neko ravnotežno stanje?! A da je u toplijem nego prije - neprijeporno je - još jednom će u ponedjeljak, 19. travnja 2021. potvrditi i Svjetska meteorološka organizacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Porast srednje godišnje temperature

Iz preliminarnih i neslužbenih slika i grafova, vidljiv je očiti porast srednje godišnje temperature zraka za meteorološke postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan. Pritom se mogu primijetiti i dosadašnje ekstremne godine - u Zagrebu najhladnije 1956. i 1962., kada se temperatura analizira "na jednu decimalu", te najtoplija 2019., a u Splitu 1980., odnosno 2018. godina.

Image
Image

Podjednaki grafikoni postoje i za druge meteorološke postaje DHMZ-a, uz male razlike u rekordnim godinama, posebice kada se uspoređuju kopnene i primorske postaje. Naravno, i uz različite početke mjerenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

160 godina mjerenja na Griču

Na postaji Zagreb Grič, piše Vakula, ove se godine obilježa čak 160 godina neprekidnih mjerenja, pri čemu je zoran porast temperature tijekom desetljeća, posebice 3 posljednja, uz najočitiji porast od 2011. do 2020. godine. Naravno, uz napomenu kako prvo razdoblje ima "samo" 9 godina, zbog početka mjerenja 1. prosinca 1861. godine, a posljednje je izračunato na temelju još neslužbenih podataka za prošlu godinu.

Image

Razlike u 2 posljednja 30-godišnja razdoblja

Možda će nekima još zanimljiviji i informativniji prikazi biti oni koji uspoređuju porast srednje 30-godišnje temperature zraka po godišnjim dobima i mjesecima, i to ne samo za Zagreb Maksimir i Split Marjan, nego i za Osijek, Gospić, Rijeku i Dubrovnik.

Zatopljenje je vidljivo u svim godišnjim dobima, pri čemu najizraženije diljem Hrvatske ljeti, a najmanje tijekom jeseni, ponegdje zime, kao primjerice u Splitu i Dubrovniku.

Image

Najveća zatopljenja većinom u kolovozu

Analiziraju li se porasti 30-godišnje srednje mjesečne temperature zraka po mjesecima - najveći su uglavnom u kolovozu, od spomenutih gradova samo u Osijeku u siječnju, a najmanji porasti zabilježeni su većinom u rujnu - u Zagrebu, Osijeku, Gospiću i Splitu - te u listopadu u Rijeci i prosincu u Dubrovniku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brojčano najmanje odstupanje od srednjih 30-godišnjih mjesečnih vrijednosti od spomenutih je mjesta u Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a najveće u Zagrebu, koji postaje sve izraženiji "toplinski otok".

'Globalno zatopljenje i odziv zagrebačke klime'

Detaljnije o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama te posebice kakve se promjene uočavaju na području Zagreba, moći će se saznati tijekom prvog u nizu znanstveno-popularnih predavanja Centra za klimatološka istraživanja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu, koje će povodom 22. travnja - Dana planeta Zemlje održati izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo