Istraživanje je proveo časopis "Zaštita" u gradovima s više od 20.000 stanovnika, odnosno u 29 hrvatskih gradova, a sigurnost se istraživala prema četiri kriterija - imovinska kaznena djela, nasilna kaznena djela, prometni prekršaji, odnosno poginule i ozlijeđene osobe u prometu, te zlouporaba droge. Uvaženo je i povećanje broja stanovnika tijekom turističke sezone.
Četvrtu godinu zaredom na prvome mjestu
Izvršna urednica časopisa "Zaštita" Nataša Gajski Kovačić rekla je da se Sinj, koji je po tim kriterijima najsigurniji, učvrstio na poziciji sigurnih hrvatskih gradova, jer je već četiri godine zaredom na prvom mjestu.
Navela je da je analiza ove godine proširena subjektivnim osjećajem sigurnosti građana u deset hrvatskih gradova i njihovom percepcijom osobne sigurnosti. Prema rezultatima objavljenima u časopisu "Zaštita", građani se najsigurnije osjećaju u Dubrovniku i Sinju, a najmanje sigurno osjećaju se u Splitu i Karlovcu.
Na skupu će se raspravljati o sigurnosti hrvatskih gradova, projektima prevencije lokalne zajednice, izazovima u vezi s migrantskom krizom, o zaštiti kritične infrastrukture, sigurnosnim izazovima i urbanim rizicima u kontekstu klimatskih promjena. Bit će predstavljeni rezultati istraživanja najsigurnijih gradova u Hrvatskoj, kojeg časopis "Zaštita" provodi temeljem podataka MUP-a i u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb.
Važnost urbane, ali i nacionalne sigurnosti
Na početku skupa objavljeni su rezultati natječaja i dodjeljena priznanja za najbolji projekt prevencije sigurnosti u lokalnoj zajednici. Priznanja su dobili Grad Opatija za projekt "Siguran gost - zadovoljan gost", u kojem su se prevenirale krađe na plažama i provalne krađe, te Grad Pula za projekt skrbi o kućnim ljubimcima "Pula Pet +".
Državni tajnik u MORH-u Tomislav Ivić na konferenciji je istaknuo važnost koordiniranog djelovanja i suradnje svih nadležnih institucija u aktualnim izazovima sigurnosti. Kad je riječ o migrantskoj krizi ili klimatskim promjenama koji utječu na svakodnevicu, važno je, dodaje, ulagati u sigurnosne mjere, poput preventive urbanih rizika i zaštite kritične infrastrukture.
"Danas smo svjedoci turbulentnog razdoblja u Europi i svijetu, obilježenog političkom i sigurnosnom nestabilnošću, pojavama ekstremizma, vjerskog radikalizma i terorizma, velikim migracijskim valovima, kibenetičkim napadima, oružanim sukobima i nasilnim promjenama granica", ustvrdio je Ivić te dodao da u takvom sigurnosnom kontekstu trend stalne migracije ljudi iz ruralnih u urbana područja i porast populacije u gradovima, još više naglašava važnost urbane sigurnosti i nameće potrebu redefiniranja pristupa sveukupne nacionalne sigurnosti.
Vlada izrađuje zakon o sustavu domovinske sigurnosti
Gradovi sve više postaju središta ubrzanog gospodarskog, socijalnog i tehnološkog razvoja, mjesta velikih mogućnosti i prilika, ali i prostori velikih sigurnosnih rizika i izazova za stanovnike, tijela vlasti i pravne subjekte zadužene za održavanje sigurnosti.
"Zajednička zadaća svih nas je raditi na jačanju otpornosti naših sustava i održivosti funkcioniranja gradova posebice u kriznim situacijama", rekao je Ivić pojasnivši da to podrazumjeva senzibiliziranje i educiranje stručne i opće javnosti o značaju urbane sigurnosti, kao i nastavak rada na izgradnji odgovarajućih materijalno-tehničkih kapaciteta i sposobnosti. Ocijenio je da će konferencija biti korisna platforma za razmjenu ideja, znanja i iskustava između predstavnika znanosti, struke, civilnog društva i provoditelja poslova sigurnosti u državnoj regionalnoj i lokalnoj upravi i samoupravi te da ćemo samo koordiniranim djelovanjem i suradnjom svih nadležnih institucija biti u mogućnosti uspješno se nositi s aktualnim izazovima našoj sigurnosti.
Takav integrirani, sveobuhvatni i uključen pristup sigurnosti nit je vodilja i koncepta domovinske sigurnosti, koji će biti implementiran kroz novu strategiju nacionalne sigurnosti RH i zakon o sustavu domovinske sigurnosti, dokument koji će ova vlada izraditi u idućih nekoliko mjeseci, najavio je Ivić.
