Više od dva tjedna talijanska ratna mornarica slijedila je ruske vojne brodove po Jadranu, bili su si u dosegu nišana, ponekad na svega nekoliko stotina metara. Talijani su poslali i podmornicu te letjelice koje su pratile manevre Rusa koji su htjeli prepriječiti prolazak američkog nosača zrakoplova "Truman".
Javnost je o napetosti u Jadranu saznala naknadno, kad su Rusi otišli, a tek na upit novinara oglasio se i MORH koji je potvrdio da su sve znali, ali da nije bilo potrebe reagirati. Na naš upit, odgovorili su: "Preko Mornaričkog operativnog središta Hrvatska ratna mornarica prati situaciju na Jadranskom moru, poglavito u zoni svoje odgovornosti. To se prije svega odnosi na plovidbu brodova stranih ratnih mornarica. Temeljem navedenog, Zapovjedništvo HRM-a upoznato je s nazočnošću, to jest, plovidbom brodova Ruske federacije Jadranskim morem. S obzirom na to da nije uočen ulazak brodova u teritorijalno more Republike Hrvatske, nije bilo ni razloga za reagiranja."
Pitali smo ministarstvo i kakva je spremnost Hrvatske ratne mornarice te što sve imamo u svojoj mornarici, ali odgovor nismo dobili.
Zato Igor Tabak, analitičar portala „OBRIS - Obrana i sigurnost“ iz Zagreba, kaže da je spremnost naše mornarice da se suprotstavi opasnosti na moru jednaka spremosti našeg zrakoplovnog sustava da reagira na situaciju koju smo imali s dronom koji je pao na Zagreb.
"Imamo ono što smo imali zadnjih 30-ak godina, uložilo se minimalno. Posljednjih 30 godina napravili smo tri ili četiri broda, od toga jedan tijekom zadnje decenije. No, ako se ne varam, ni on još nije u punoj operativnoj službi i prototip je to klase 'obalnih ophodnih brodova', koji su od početka bili smanjeni od onoga što nam zapravo treba. Ostatak te klase zaglavljen je u Brodosplitu i njegovom stečaju, o njihovoj sudbini ne zna se još ništa pouzdano“, kaže ovaj vojni analitičar.
Nastavlja da o stanju obrambenog sustava polako prestaje biti moguće uopće ozbiljno razgovarati s obzirom na to da se prvi put u 20 godina dogodilo da Vlada još nije donijela Godišnje izvješće o stanju obrambenog sustava za lanjsku godinu, koje se obično donosi tijekom ožujka ili travnja.
Radari isti kao prije 20 godina
S, očito, tako slabom mornaricom, pitali smo što uopće možemo kad nam pred vrata stigne nečija ratna mornarica?
„Možemo ih detektirati, za to treba imati operativne radarske mreže. Hrvatska je imala velikih problema s pomorskim radarima, a kada smo utvrdili koliko su veliki ti problemi, trebali smo ih modernizirati, ali nismo. Javne nabave nismo raspisali pa su radari isti kao prije 20 godina i sad su djelomično operativni i s velikim problemima. Sonarnih mreža nemamo te uvelike se ovisi o mrežama rudimentarnih radara te o tome da plovila dobrovoljno upale transpondere (pa su onda vidljiva na civilnim nadzornim mrežama)“, govori Tabak o tome kakve problema imamo samo s mogućnosti detektiranja da nešto jest u Jadranu.
Ophodni brod Hrvatske ratne mornarice "Hrvatska Kostajnica"
Nastavlja, problematična je i naša spremnost moguće reakcije na moru.
"Imamo više desetaka godine stare brodove s antiknim naoružanjem, a takvi su i sami brodovi. Davno smo se u potpunosti ostavili podmorništva i stanje u čitavoj Hrvatskoj ratnoj mornarici je takvo kao ni u jednoj drugoj vojnoj grani. Konstantno se u druge grane ulagalo više nego u mornaricu, tu nije bilo spektakularnih programa obnove, čak nema ni suvisle priče o ozbiljnim programima obnove. Prije nekoliko godina kupljene su dvije otpisane topovnjače iz Finske koje su ondje bile za rezanje – i to su nama bili 'novi brodovi'. Nije se nabavilo ni otpisane strane minolovce, nemamo ih, a to je već dugo još jedna od planskih stavki. Hrvatska po pitanju ovakvih brodova u Jadranu kao što su ruski, može napraviti isto kao i po pitanju Striža nad Zagrebom (dron koji se srušio op.a)", govori naš sugovornik.
No premijer Andrej Plenković je na obilježavanju Oluje u Kninu prvi put javno najavio da se ide u ozbiljnije ulaganje u ratnu mornaricu, da se ide prema nabavi višenamjenskog vojnog broda. Nekoliko dana poslije u medijima se pojavila informacija da bi to mogla biti nova korveta vrijedna pola milijardi eura koja bi bila duplo veća od sada najvećeg plovila u Hrvatskoj ratnoj mornarici, topovnjače "Kralj Petar Krešimir IV".
Tabak komentira i ozbiljnost tih najava.
"U tim najavama spominje se Brodogradilište specijalnih objekata koji je dio Brodosplita koji ne isporučuje naručenu i već plaćenu klasu obalnih ophodnih brodova. Kad to nije isporučeno, hajdemo kod njih odmah naručiti i bitno kompleksnija plovila, i to s dalekim budućim rokom isporuke i velikim cijenama. A treba imati na umu da su se cijene postojećih obalnih ophodnih plovila u izgradnji tu mijenjale aneksima niz puta. Da ne velimo kako nije jasno ni hoćemo li te korvete, o kojima je bilo riječ, nabavljati prije ili nakon 'kratkoročne i srednjoročne protuzračne obrane' o kojoj je nedavno pričao aktualni ministar obrane, kaže ovaj analitičar.
No po pitanju ruskih ratnih brodova u Jadranu, MORH je objavio kako nije bilo potrebe da mi s naše strane reagiramo. No Rusi su bili tu, pred našim vratima i pratila ih je u stopu talijanska ratna mornarica. Koliko su Talijani dobro opremljeni i mogu li se oni ozbiljno suprotstaviti ruskoj mornarici?
Talijani imaju veliku flotu širokog spektra
"Talijanska ima što napraviti jer ima veliku flotu širokog spektra borbenih i drugih sposobnosti te nije slučajno da je sjedište američke Šeste flote i mornaričko zapovjedništvo u Italiji jer tamo postoji čitav niz raznih resursa. Prije dosta godina, pojedini vojni izaslanici u Zagrebu govorili su mi kako im uopće nije jasno što će Hrvatskoj bilo ratna mornarica ili obalna straža, da ne vide potrebu za ikakvim našim brodovima u Jadranu", rekao je Tabak. Dodaje, Hrvatska danas praktički jest ta koja samo gleda sa strane ozbiljne pomorske sile, a je li dobro i normalno da se odričemo i te vrste državnosti, u koju svi drugi intenzivno ulažu, kaže da se o tome vode ozbiljni prijepori.
Igor Tabak kaže da Hrvatska ratna mormarica ima isto što i prije 20-30 godina
Dajući konačnu ocjenu stanja naše mornarice, Tabak kaže: "Stanje hrvatskih resursa na Jadranu usporedivo je, ponavljam, sa stanjem zrakoplovnih resursa koje se vidjelo na djelu iznad Zagreba kada je bio opažen dron 'Striž', i tu ne treba imati iluzija. Trebale bi velike investicije da se Hrvatska ratna mornarica dovede do normalnog operativnog statusa male, ali moderne EU i NATO mornarice. Puno je to novca i to je puno kompleksniji set javnih nabava od onoga što je bilo tek naznačeno prije nekoliko tjedana, a ako bi se one radile kao što su se nabavljali borbeni avioni iz Francuske o kojima se, zapravo, ne zna ništa, to bi lako otvorilo i dodatne prostore za priče o korupciji."
Inače, u hrvatskoj ratnoj floti najveći i oružano najjači ratni brod je topovnjača Kralj Petark Krešimir IV i uz njega imamo još nekoliko topovnjača. Kum brodu je bio prvi predsjednik Franjo Tuđman, a jedan od ideja je bila da se zove Vukovar.
Topovnjača je izgrađena u Brodogradilištu Kraljevici 1991, a koristi se od 1992. godine. Radi se zapravo o poboljšanoj inačici raketne topovnjače klase "Rade Končar" Jugoslavenske ratne mornarice.
