Hrvatska je sve starija, najnoviji demografski podaci potvrđuju ovaj negativni trend. No Solin je tu potpuno drukčiji od ostatka Hrvatske. Tamo se, barem za hrvatske pojmove, rađa puno djece.
"Grad je uistinu otvoren prema svemu, ima sluha i to je velika stvar za to da ljudi ostaju, da rade, da mogu normalno živjeti i da mogu normalno podizati djecu", kaže Damir Plosić, otac devetero djece.
Pdizati djecu je teško pa zato u Solinu to pokušavaju olakšati raznim mjerama - od naknade za svako rođeno dijete do ulaganja u predškolski odgoj i subvencioniranja udžbenika.
"To su sve mjere koje iz godine u godinu nastojimo provoditi, osluškujemo potrebe naših građana. I naravno, uz ugodni život u našem gradu, imamo veliki broj zelenih površina, sadržaja gdje naši građani, a poglavito mlade obitelji i mladi, mogu zadovoljiti svoje potrebe", kaže Dalibor Minčić, zamjenik gradonačelnika Solina.
No, to nije slika Hrvatske. Lani se rodilo 37 i pol tisuća djece, a umrlo je nešto više od 54 tisuće ljudi. Ako tome pridodamo razliku od gotovo 18 tisuća više iseljenih, u odnosu na broj useljenih, prošle se godine hrvatsko stanovništvo smanjilo za nešto manje od 35 tisuća ljudi.
To je grad otprilike veličine Šibenika, a stručnjaci poručuju da će se taj trend nastaviti ako ne olakšamo mladim roditeljima.
"Moraju se riješiti temeljni problemi; zaposlenost, stambena problematika, infrastruktura za pomoć zaposlenoj ženi i obiteljima itd.", kaže demograf Anđelko Akrap.
No, nije sve tako sivo. Ono što je SOlin među gradovima, ViškOvo je među općinama. Tamo je rođeno 188-ero djece, dok je umrlo 99 osoba. A u čak šest hrvatskih gradova lani razvoda - nije bilo.
Da bi ovo bila slika Hrvatske, potrebna je bolja populacijska politika. A dok se neke stvari ne promijene, i dalje primjeri poput Solina pružaju pogled u bolju budućnost.
