Nakon što je Hrvatska agencija za lijekove objavila da je u našoj zemlji od tromboembolije umrla jedna starija žena u dobi od 91 godine tri dana nakon cijepljenja cjepivom kompanije AstraZeneca, RTL.hr je razgovarao s epidemiologom Bernardom Kaićem iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je za naš portal ustvrdio da će biti vrlo teško ustanoviti uzročno-posljedičnu povezanost između cijepljenja i te smrti uzrokovane poremećajem zgrušavanja krvi.
Podsjetimo, desetak je europskih zemalja zaustavilo cijepljenje cjepivom AstraZenece zbog slučajeva poremećaja zgrušavanja krvi za koje se tek treba utvrditi jesu li povezani sa cjepivom.
"Ono što možemo je uspoređivati učestalost embolije pluća u općoj populaciji neovisno o cijepljenju s učestalošću koje vidimo nakon cijepljenja. A tu ne vidimo povećan broj. Procjenjuje se da je učestalost embolija pluća 60 na 100.000 stanovnika na godinu. To je u tjedan dana otprilike jedna osoba na 100.000 ljudi, a mi smo cijepili otprilike 100.000 ljudi AstraZenecinim cjepivom. To je u okviru očekivanog broja. To da se to dogodilo nakon 5000 cijepljenja bi me zabrinulo, ili da ih imamo dvije ili tri na 100.000 cijepljenih, to bi bio razlog za zabrinutost. Ne znam kakav će biti zaključak radne skupine, no mislim da će biti da nije moguće ocijeniti", kazao je Kaić u razgovoru za RTL.hr.
Međutim, cijenjeni je epidemiolog dodao i jednu usporedbu vezano uz procjenu rizika i koristi od cijepljenja.
"Do sada je u Hrvatskoj cijepljeno oko 300.000 ljudi i imamo na sva ta COVID-19 cjepiva oko desetak nuspojava koje se mogu izravno ili neizravno smatrati poremećajima zgrušavanja nakon cijepljenja. S druge strane, imamo oko 250.000 oboljelih, a među njima više od 5.600 umrlih, a među tim smrtima se barem 20% može smatrati izravno ili neizravno vezanima uz poremećaje zgrušavanja", istaknuo je Kaić.