Parlamentarni izbori su pred vratima, održat će se 5. srpnja i prema svim anketama, teško da će se bez većih koalicija uspjeti sastaviti Vlada i konstituirati deseti saziv Hrvatskog sabora.
Ono što pak prije izbora mnoge zanima jesu detalji oko preferencijskih glasova kandidata na listama u 11 izbornih jedinica, od kojih se njih deset nalazi na teritoriju Republike Hrvatske, a jedna se tiče dijaspore.
Ujedno, nacionalnim manjinama jamči se ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru tako da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati osam zastupnika koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske. A svaki birač koji je pripadnik neke manjine, može birati kandidate koji zastupaju njegovu nacionalnu manjinu.
Samim time, bira se 140 zastupnika u Sabor, uz osam zastupnika nacionalnih manjina i tri zastupnika iz dijaspore.
Dakle, što se tiče izbornih lista po jedinicama, vezanih za izbor spomenutih 140 zastupnika, a prijavili su ih svi sudionici izbora, važno je znati gdje se kao birač nalazite. Svaka od izbornih jedinica odnosi se na određeni dio Hrvatske i broji zasebno.
U konačnici, broj zastupnika u Sabor koji će biti izabrani sa svake liste, utvrđuje se na sljedeći način:
- ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista dijeli se brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uzimaju u obzir i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata, uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata dobila ta lista:
- preferirani glasovi za pojedine kandidate se uzimaju u obzir ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje deset posto glasova koje je osvojila pojedina lista
- izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata
- ako nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu listi.
Važno je naglasiti da pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.
Pojednostavljeno, svaki birač daje glas opciji kojoj vjeruje, a pod time se misli na političku stranku ili koaliciju, ali daje i preferencijski glas kandidatu u kojeg vjeruje.
Uzmimo primjer da je određena lista u nekoj izbornoj jedinici prikupila 5000 glasova i time osvojila tri mandata.
Ako nijedan kandidat nije osvojio deset posto ili više od ukupnih glasova, tad u Sabor idu prva tri kandidata s liste. Ako su pak tri kandidata osvojila deset posto ili više, idu sva tri u Sabor. Ako su četiri osvojila deset posto ili više, tad u Sabor idu prva tri s najviše preferencijskih glasova. Ako su pak dva kandidata osvojila deset posto ili više, tad oba idu u Sabor, a treći će biti onaj koji je postavljen najviše na listi.
Upravo zbog toga je bitno paziti i na preferencijske glasove, zajedno s glasovima za političku opciju kojoj dajete povjerenje.
U zaključenom Popisu birača na dan 26. lipnja 2020. godine ukupno je upisan 3.859.481 birač i to:
- 3.674.695 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima. Od tog broja 10.978 je prethodno registriranih birača
- 184.786 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj je aktivno registrirano.
Sve o izborima čitajte OVDJE.