Prije dvadeset godina moglo ih se vidjeti tek od pedesetak do sto. Danas ih na ušću Neretve ima i nekoliko tisuća, a zbog njih na jug Hrvatske dolaze Britanci, Nijemci i Skandinavci.
Kako bi vidjeli neku od rijetkih vrsta ptica na promatračnicama borave i po desetak sati. Promatranje ptica ne ovisi o godišnjem dobu, pa tijekom cijele godine stižu imućni turisti.
U ranim jutarnjim satima, barem jednom tjedno na ušće rijeke Neretve dolazi gospodin Bariša više od dva destljeća promatra ptice.
"Kada bih prije obilazio Ušće, to bi bilo otprilike 20, 50, maksimalno 100 ptica, a sada tu u zimskom prebrojavanju imamo od osam do deset tisuća ptica u jednom obilasku", rekao je Bariša Ilić, predsjednik Udruge Brkata sjenica.
Ušćem prelijeće, zimuje i razmnožava se oko 300 vrsta ptica. Posljednjih godina u ovim mjesecima navraćaju plamenci, a bilježi se i povratak odbjeglih stanari.
"Pelikana koji je nestao prije 70-80 godina iz Neretve, a ime mu je Dalmatinski pelikan pojavila se jedna jedinka 2011. godine, takve stvari nas zanimaju", poručio je Bariša.
S kopna i vode promatraju ih amateri i profesionalci. Zbog njih sve više Europljana dolazi u Zlatnu dolinu.
"Njima je deset sati provesti na toj promatračnici normalno što bi za nas bilo to opterećenje. Oni naruče svoj ručak kolače, idu jutri rano dolaze večer kasno, oni znaju kad koja ptica prelijeće", izjavio je Pavo Jerković, vlasnik turističkog objekta u dolini Neretve.
Sve te informacije promatrači mogu pronaći u Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću gdje se nalazi jedna od tri najveće ornitološke zavičajne zbirke u Europi.
"Uočili smo veliku potrebu da informaciju što više sažmemo i ponudimo je u jednom sažetom kratkom obliku, te smo prije dvije godine priredili prekrasnu kartu. Koja nudi različite vrste fotografije za prvo prepoznavanje i različite točke u Neretvi gdje morate otići da biste te vrste vidjeli", rekla je Ivana Baće, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Metković.
Tri staništa ptica, ove godine proglašena su posebnim ornitološkim rezervatima. Nekolicina Neretvana negodovala je zbog odluke, a sve zbog mandarina i lova.
"Gubi se jedan dio lovne površine, što je lokalnim lovcima dosta značajno. Jedini koji gube su ubiti oni koji se bave ilegalnim djelatnostima na Neretvi je ta uzurpacija državnog zemljištva dosta veliki problem", poručio je Ivan Budinski, savjetnik za zaštitu prirode i ornitolog u Udruzi BIOM.
Očuvanjem prirode u Donju Neretvu bi osim ptica, u sve većem broju uskoro mogli slijetati i turisti.
