Od sljedeće godine Hrvatska mijenja svoju valutu i umjesto kune uvodi euro. Vlada je već u Sabor uputila prijedlog Zakona o o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Cilj zakona je zaštiti građane od neželjenih posljedica uvođenja nove valute, poput rasta cijena ili pogrešnog izračuna plaća. Zakon bi trebao uskoro biti na glasanju u Saboru, i dok se neki žale da sa svime kasnimo, drugi tvrde da nema ni razloga za žurbu jer uvođenje eura još nije sigurno te bismo trebali malo pričekati. U nastavku donosimo 10 ključnih stvari o uvođenju eura.
1. Kada bi euro trebao postati službena valuta?
Prema prijedlogu Europske komisije, a koji je prihvatila i Vlada RH, datum kada bi euro trebao zamijeniti kunu jest 01.01.2023. No taj datum nije još siguran jer se čeka da Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura, a ona bi trebala stići negdje u lipnju. Tek će tada datum 01. siječnja sljedeće godine postati i službeno dan kada postajemo članice eurozone.
Velika inflacija pomalo je odmakla Hrvatsku od zadovoljavanja svih kriterija za uvođenje eura, ali s obzirom da je ona globalan problem očekuje se da će nam EU “progledati kroz prste”. Dva dana nakon uvođenja eura svi aktivni bankomati trebat će moći isplaćivati eure. Od prvog do 15. siječnja 2023. građani će u trgovinama moći platiti u kunama, a ostatak bi im trgovci trebali vratiti u eurima. Nakon toga će se moći plaćati samo u novoj valuti.
2. Prema kojem tečaju bi se trebale mijenjati kune u eure?
Gore spomenuti zakon utvrđuje fiksni tečaj konverzije. Tako će sve plaće, kao i krediti i depoziti na računima, biti preračunati u euro bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam. Po takvim pravilima euro je prihvatila i gotovo svaka od 19 zemalja članica. Ako iz nekog razloga u Hrvatskoj bude odstupanja razlika će smjeti iznositi najviše +/- 15 posto od ovog tečaja kako bi se spriječio lov u mutnom, bilo da je riječ o određivanju cijena, isplati plaće ili mirovine ili, primjerice, preostalom iznosu kredita koji građani vraćaju.
3. Što je s novcem ‘u čarapama’?
Kada je riječ je o čuvanju gotovine, koja se u Hrvatskoj često čuva "ispod madraca" ili "u čarapama". Punih godinu dana banke, Fina i Hrvatska pošta će bez ikakve naknade mijenjat kune u eure i to tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. “Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura", rekao je nedavno ministar financija Zdravko Marić.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su savjetovali građane da bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. Upravo prema podacima HNB-a od 29. ožujka ove godine, ukupno je gotovog novca u optjecaju izvan banaka bilo 34,7 milijardi kuna. Jedna činjenica mogla bi proces konverzije značajno zakomplicirati. Još od 2008. u Hrvatskoj postoji regulativa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koja određuje da se bez provjere podrijetla novca u banku može položiti najviše 105.000 kuna u gotovini.
Iz HNB-a pojašnjavaju kako je u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom 2. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma banka dužna provesti mjere dubinske analize stranke, između ostalog, prilikom provođenja povremene transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu navedenu vrijednost.
4. Što će biti s plaćama?
Kao što smo naveli, sve će se plaće, kao i krediti i depoziti, preračunati u euro bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro. Zakon predviđa da se iznosi zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim pravilom zaokruživanja: ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, te ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
Kako bi se građani imali vremena naviknuti na plaću u eurima, od kolovoza kreće dvojno iskazivanje plaća i mirovina. “Obveza dvojnog iskazivanja će se uz to odnositi i na poslodavce koji će morati dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun i to za plaću i za druge isplate temeljem radnog odnosa", stoji u zakonu. Dodajmo da, ako uzmemo prosječnu plaću iz veljače 2022, ona bi u eurima iznosila 989,64.
5. Što će biti s cijenama?
Ovo je pitanje kojeg se najviše plaše svi građani i kojeg protivnici eura uporno povlače. Postoji bojazan da bi se mijenjanjem cijena iz kune u euro trgovci služili taktikom zaokruživanja cijena. Odnosno da bi nešto što trenutno košta primjerice 2,89 jednostavno zaokružili na 3 eura. “Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni”, stoji u prijedlogu zakona. Ta obveza započinje s početkom rujna ove godine i završava sa krajem 2023.
Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima, poštanskim markama, poklon karticama i dr.)
Dvojna cijena trebala bi biti prikazana i na samom računu. No što ako, unatoč tomu, trgovci i dalje podignu cijene. Vladajući kažu “onda otiđite tamo gdje ih ne dižu” jer Vlada ne želi ulaziti u samo formiranje cijena od strane trgovaca.
6. Jesu li cijene rasle u Sloveniji?
Ovdje ne treba “na prvu” povlačiti paralele jer su naši susjedi uveli euro puno ranije i u drugačijim okolnostima. Slovenija je uvela euro 1. siječnja 2007. godine, a 2008. i 2009. bilježila je inflaciju višu od pet posto. U isto vrijeme percepcija inflacije, tj. osjećaj građana da su cijene porasle iznosio je visokih 80 posto. No ubrzo, od 2010. nadalje inflacija je počela padati i to na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vremena prije uvođenja eura, no percepcija inflacije ostala je povišena negdje do 2015.
Ipak, u istraživanjima koja je proveo HNB navodi se da su u Sloveniji od uvođenja eura znatno poskupjeli restorani, kafići, popravak obuće, popravak kućanskih aparata, usluge prijevoza te rekreativne i sportske usluge. Ali kada se pogleda šira slika, od uvođenja eura prije 15 godina do danas, cijene su porasle oko 26 posto dok su plaće narasle čak 48 posto. Dodajmo da su vlasti u Sloveniji uvele, osim dvojnih cijena, i crne liste gdje su se našli svi trgovci koji su neopravdano podigli cijene.
7. Što su crne liste?
Kao što smo naveli, da uvođenje eura ne bi bilo još jedna prilika za profitere, Slovenci su uveli tzv. crne liste. Radi se o popisu trgovaca koji su neopravdano digli cijene u procesu uvođenja eura, a koji bi bio javan i dostupan svim građanima.
Iako je Ministarstvo gospodarstva najavljuivalo njihovo uvođenje, čini se da će one ipak biti opcionalne, jednako kao i popisi koje će moći voditi udruge, a koje se već u startu ograđuju od tog posla. Naime, udruge bi bile spremne voditi popise nepoštenih trgovaca kada bi znale da će država u slučaju tužbi stati na njihovu stranu, no kako je i samo Ministarstvo gospodarstva dosad slalo prilično konfuzne poruke u vezi toga želi li crne liste ili ne, zasad se čini kako se zbog straha tim poslom u Hrvatskoj nitko neće htjeti baviti.
8. Što će biti s kreditima i leasing financiranjima?
Zakonom su predviđena i pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno. Nacrt sadrži i obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.
Iz HNB-a su ranije napomenuli kako će ulazak u eurozonu djelovat u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite. Kao razlog su naveli da je većina zajmoprimaca banaka snažno izložena tečajnome riziku, jer prihode ostvaruje u kunama, a dug ima i podmiruje u eurima ili uz valutnu klauzulu u euru. Uvođenjem eura ovi će zajmoprimci imati prihode i dug u istoj valuti.
9. Koliko će nas sve to koštati?
Za provedbu Zakona o uvođenju eura u državnom proračunu osigurano je ukupno 32,8 milijuna kuna u 2022. godini, potom 3,6 milijuna kuna u 2023. godini i 0,9 milijuna kuna u 2024. godini. Izravni HNB-ovi troškovi i investicije vezani uz novčanice i kovanice eura u razdoblju od 2022. do 2024. procjenjuju se na ukupno 915,9 milijuna kuna. U sklopu toga, 880,9 milijuna kuna odnosi se na procjenu troškova kovanja kovanog novca eura i tiskanja novčanica eura. K
ad se govori o ukupnim troškovima države, HNB-a i privatnog sektora, od 0,5 do 1 posto BDP-a iznosit će troškovi koji se odnose na nabavu/proizvodnju novčanica i kovanica eura, povlačenje kuna iz optjecaja i puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj, prilagodbu bankomata i druge prilagodbe u financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja građana i poduzeća, dok će 1,5 do dva posto BDP-a iznositi jednokratna uplata u kapital institucija EU-a.
Što se tiče bankarskih troškova, iz HUB-a se za potrebe tehničkog procesa prilagodbe bankarskog sustava jednokratni troškovi procjenjuju od 80 do 100 milijuna eura. Uz to, banke će dugoročno gubiti dio prihoda od konverzije valuta, odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro od oko milijardu kuna godišnje.
10. Što će biti s kunama?
Očekuje se da će papirnati prikupljeni novac će činiti “stup” visok oko pedeset kilometara, a prikupljene kovanice težiti oko 5200 tona. Sve će to završiti u HNB-u. Guverner Boris Vujčić rekao je da je velik problem što učiniti s milijardu i 100 milijuna kovanica, za koje je potreban prostor "u 120 električnih tramvaja ZET-a". Puno veći nego što je to slučaj za pola milijardi papirnatog novca.
"Za razliku od novčanica kune, koje će se moći zamijeniti za eure u neograničenom roku, kovanice kune moći će se zamijeniti do isteka tri godine od dana uvođenja eura", rekao je Vujčić. Tijekom te tri godine kovanice će se morati pohraniti i čuvati, a nakon toga i adekvatno zbrinuti. Kada je riječ o papirnatim novčanicama, paralelno s povlačenjem iz optjecaja one će se sukcesivno uništavati "na sustavima za obradu novčanica koji imaju i mogućnost njihova uništavanja". HNB traži adekvatan prostor gdje će zbrinuti sav novac, ali to bi trebala biti tajna lokacija, no pretpostavlja se da će to biti neka od vojarni.
