Za sad ništa od većih računa za struju. Spekuliralo se da će Vlada povećati naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije sa 3,5 lipe po kilovat satu na 5,25 što bi godišnje iznosilo oko 300 kuna po domaćinstvu.
Ako do toga i dođe, računi bi mogli biti veći tek nagodinu jer je odluku o promjeni naknade trebala donijeti još prošla vlada do 31. listopada prošle godine. Međutim, oni to nisu napravili, a nova Vlada ako naknadi i promijeni, računi će se provećati tek 2017.
Građani su ionako već dovoljno osjetljivi na troškove režija.
Ljubomir je ugradio solarne panele. Naknada koju plaćaju građani njemu je poticaj. Smatra da time pomažemo jedni drugima jer se potiče korištenje obnovljivih izvora energije ali i gospodarstva.
"Otvaraju se radna mjesta u proizvodnji, radna mjesta u projektiranju, zatim moraju doći četiri radnika staviti podkonstrukciju. Nakon montaže, netko mora održavati, pustiti u pogon, u rad", kaže Ljubomir Majdanžić iz Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju.
Hrvatska je Europskoj uniji obećala da će do 2020. godine 20 posto električne enegrije dobivati od obnovljivih izvora. No taj je plan premašen za 8 posto još 2014.
"Hrvatska spada u Europi u zemlje koje su na samom vrhu u pogledu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora", poručuje energetski stručnjak Milan Puharić.
Tako su prošle godine građani za zelenu energiju platili preko 520 milijuna kuna, a vlasnici solarnih i vjetrolektrana su dobili preko milijardu kuna poticaja. Hrvatska ima jednu od najviših naknada u Europi.
Država uzima naknadu, ali s njom ne potiče male proizvođače solarne energije. Priključak za panele u Hrvatskoj košta između 10 do 15 tisuća kuna, dok Nijemci plaćaju tek 100 eura.
