Sve o referendumima. Švicarska ih obožava, Hrvatska izbjegava. Macan: 'To je modus operandi desnice'

Je li MOST skupio dovoljno potpisa za referendum o COVID potvrdama znat ćemo vjerojatno sutra.

Da se MOST pita, referendume bismo imali češće, a za isto se, sjećate se, prije parlamentarnih izbora zalagao i Miroslav Škoro, riječima "za sve ćemo pitati hrvatski narod". I doista ima zemalja koje za sve pitaju narod.

Švicarci su ove godine već odgovorili na 13 referendumskih pitanja. Treba li zabraniti burke, jesu li za istospolni brak, COVID potvrde, zemlju bez pesticida, smanjenje stakleničkih plinova. Ali ne misle svi kao Švicarci da je referendum prekrasan način da građani jače utječu na političke procese, neki kažu da to može biti opasan alat populista kojim se važni procesi zaustavljaju, i da ljudi o nekim stvarima ne znaju dovoljno da bi o njima odlučivali. Sjetite se samo Brexita i svih posljedica koje trpi cijeli svijet jer su ljudi odlučili to što jesu.

Najnoviji Mostov referendum protiv Stožera i COVID potvrda, najstariji državni za samostalnost 91. Za glasovanje su svi bili spremni i bio je to važan događaj.
Pitalo ih se: “Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama? Izašlo je 84% glasača, a čak 94% zaokružilo je “ZA”.

Drugo pitanje bilo je “Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?” Protiv Jugoslavije glasalo je 99 posto Hrvata.

POTPISI ZA REFERENDUM PROTIV POTVRDA /

Raspudić i Habijan oštri u RTL-u Danas: 'Vi parazitirate i politički želite profitirati na ugrozi života i zdravlja ljudi'

POTPISI ZA REFERENDUM PROTIV POTVRDA /

Raspudić i Habijan oštri u RTL-u Danas: 'Vi parazitirate i politički želite profitirati na ugrozi života i zdravlja ljudi'

Nakon toga glasovali smo za ulazak u Europsku uniju. Prvi referendum raspisan na temelju potpisa građana bio je onaj Željke Markić. Prikupili su 750 tisuća potpisa, i na osnovu referenduma brak je u Ustavu definiran kao zajednica muškarca i žene.

Bio je to tek početak referendumske karijere Željke Markić. 2018. godine prikupljali su se potpisi za dvije inicijative: građanskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj.

„To je modus operandi desnice već neko vrijeme, znači od uspješnog referenduma U ime obitelji do ovog. Pokazalo se da ništa ne rade u Saboru pa je referendum izravan vid komunikacije s građanima. I sada je MOST prva stranka malo veća koja je stala iza toga, inače smo imali neke inicijative, manje stranke i sindikate“, kazao je Krešimir Macan, politički analitičar.

Da nije bilo jedne takve sindikalne inicijative radili bismo do 67 godine iako je to previše. Prikupili su gotovo 750.000 potpisa. Referendum nije održan, ali je Vlada odustala od podizanja starosne dobi za odlazak u mirovinu.

„Prihvatiti ćemo u cijelosti zahtjeve referendumske inicijative“, izjavio je premijer Plenković, 19.9.2019. godine.

Sindikalna referendumska inicijativa 2010. urodila je plodom, iako do referenduma ni taj put nije došlo. Sindikati su prikupili dovoljno potpisa za referendum o izmjenama Zakona o radu. Nakon čega je Vlada Jadranke Kosor sporni zakon povukla iz saborske procedure.

Predsjedničko putovanje /

Milanović rekao da nije antivakser niti euroskeptik. A, je li antimasker?: 'Antimasker, apsolutno da!'

Predsjedničko putovanje /

Milanović rekao da nije antivakser niti euroskeptik. A, je li antimasker?: 'Antimasker, apsolutno da!'

Imali smo i inicijative protiv donošenja Zakona o referendumu i protiv outsorsinga u javnom sektoru. Potvrđena je ispravnost oko 548 tisuća prikupljenih potpisa, ali je Ustavni sud zabranio referendum, proglašavajući pitanje nedopuštenim. Vođa inicijativa bio je Željko Stipić.

„Onda ima neka istanca ustavni sud koja kaže da pitanje koje su za vas ustavni stručnjaci napravili da nije zakonito. Ono što je najvažnije nema sada outsorsinga i može se i dalje prikupljati potpisi zahvaljujući tim našim inicijativama“, izjavio je Željko Stipić, Školski sindikat Preporod.

Potpisi su se prikupljali za referendum o ulasku u NATO, ali i referendum o ćirilici. Uspio je onaj lokalni o Srđu u Dubrovniku i u Pločama protiv izgradnje termoelektrane, ali uglavnom svi ostali su potopljeni pa čak i onaj Inicijative "More je kopno" čiji je cilj bio odbaciti sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije

„Treba li građane o svemu pitati i znaju li oni o svemu? Bolje ih pitati, nego ne. Ali treba odrediti uvjete da ipak većina građana izaći na referendum da bi bio valjan. Ovako možemo nas troje izaći vi koji snimate i ja da bi referendum bio valjan, to zapravo nije referendum“, kazao je Macan.

Referendume Švicarci obožavaju. Na njima su ove godine bili 13 puta.Za ili protiv burki i istospolnih brakova, trebaju li im ili ne COVID potvrde, žele li zemlju sa ili bez pesticida. Mišljenje imaju baš o svemu od nuklearne energije do borbenih zrakoplova o čijoj kupnji su isto odlučivali. U Njemačkoj sasvim drukčija priča. Oni imaju referendum na lokalnoj razini, ne i na nacionalnoj, a Danska ga je iznimno ograničila. Građani ne smiju odlučivati o pitanjima popust ljudskih prava

„...potrebno definirati koja će se politička pitanja iznositi“, kazao je Davor Gjenero, politolog.

Novi zakon o referendumu koji je spreman i čeka u ladici to neće definirati ni izmijeniti, ali bi trebao produljiti rok za prikupljanje potpisa sa 15 na 30 dana i puno strože kontrolirati proces prikupljanja.