U Hrvatskoj su registrirane 3.404 prijave sumnji na nuspojave cjepiva protiv Covida-19, što znači da je svaka 326. cijepljena osoba prijavila nuspojavu, stoji u današnjem izvještaju Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Kako prenosi Tportal, od ukupnog broja prijava, njih 1.699 odnosi se na Pfizer, 1.415 na AstraZenecu, 274 na Modernu i 12 na cjepivo Johnson&Johnson. Za još četiri prijave nije zaprimljena informacija o proizvođaču.
Prema dosadašnjim podacima, napominju iz HALMED-a, razlike u broju prijava sumnji na nuspojave ne upućuju na razlike u sigurnosti cjepiva te ističu da je omjer između broja zabilježenih prijava i primijenjenih doza približno jednak kod svih cjepiva. Za oko 0,3 doze zabilježena je sumnja na nuspojavu, što znači da su na svakih 10.000 primjenjenih doza zaprimljene 34 prijave.
Najčešće prijavljene nuspojave
Čak 81 posto prijava "nisu ozbiljne", a 19 posto ih je ocijenjeno ozbiljnima, utvrdila je stručna grupa HALMED-a i HZJZ-a koja ocjenjuje prijave sumnji na nuspojave. Povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol na mjestu primjene, bol u mišićima, opća slabost, zimica, umor, crvenilo na mjestu primjene, bol u zglobovima i mučnina su najčešće prijavljene nuspojave cjepiva.
Riječ je o nuspojavama najčešće blagog do umjerenog intenziteta koje spontano prolaze za par dana ili uz primjenu simptomatske terapije poput hladnih obloga, lijekova protiv bolova i lijekova za snižavanje povišene tjelesne temperature.
Ozbiljne nuspojave koje su cijepljeni prijavili
Kod odraslih osoba mlađe do srednje dobi zabilježene su ozbiljne nuspojave, najčešće kao reakcije preosjetljivosti koje se manifestiraju kao svrbež, osim i koprivnjača, ubrzo nakon primjene cjepiva, piše Tportal. Antialergijski lijekovi primijenjeni su u tim slučajevima i sve osobe su se brzo oporavile. Pareze lica, odnosno periferne slabosti jedne strane lica, rjeđe su zabilježene. Ove reakcije uglavnom su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće se rado i prolaznom stanju, objašnjavaju iz HALMED-a.
Nijedna prijava sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom, za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem, za sada nije prijavljena. No, od 20 takvih prijava za čak 14 nije moguće ocijeniti uzročno-posljedičnu povezanost, barem iz trenutačno dostupnih podataka. Zato su zatražene dodatne informacije potrebne za potpunu ocjenu. Potpuna ocjena sve dostavljene dokumentacije provedena je za šest prijava pa je ocijenjeno da "nije vjerojatna" uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda.
Prijave 'neželjenih događaja' i 'medikacijske pogreške'
Zaprimljeno je i osam prijava neželjenih događaja sa smrtnih ishodom koje su isključivo vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, ali ne i uzročno-posljedično s primjenom cjepiva. Neželjeni događaji nisu nuspojave. Zdravstveni djelatnici su obvezni prijavljivati takve slučajeve. Što se tiče prijava "medikacijske pogreške", njih je stiglo sedam, a riječ je o pogrešnoj primjeni cjepiva, nakon kojih u šest prijava nije došlo do nastanka nuspojava, prenosi Tportal. Samo je u jednoj prijavi zabilježena nuspojava.
HALMED i HZJZ zaprimaju i prate prijave, a sve prijave koje HALMED zaprimi smatraju se sumnjama na nuspojavu te se koriste za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila cjepiva. Procjena povezanosti s primjenom cjepiva provodi se za svaku prijavu. Tek poslije temeljite ocjene svake prijave može se procijeniti je li povezanost između primjene pojedinog cjepiva i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti.
Ocjenjene prijave čine dio dokumentacije o sigurnosti primjene cjepiva te se unose u nacionalnu, europsku i globalnu bazu nuspojava lijekova.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.