Demografsko stanje u Hrvatskoj je trenutno u jako lošoj situaciji. Iako će se iseljavanje nastaviti, intenzitet emigriranja slabi.
Hrvatsku je od ulaska u Europsku uniju napustilo mnogo više ljudi nego što je to prikazano u službenim statistikama. Prosječna dob novih hrvatskih emigranata dosta je niža nego kod iseljenika koji su zemlju napuštali ranije. To je zaključak nove analize koja je objavljena u časopisu Public Sector Economics od strane Instituta za javne financije.
Tako su Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić analizirali i uspoređivali hrvatske i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji. U nju se ubrajaju svi koji su napustili Hrvatsku od njenog ulaska u EU. Ova skupina stručnjaka je došla do zaključka da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od službenih statistika RH.
Službena hrvatska statistika za razdoblje od 2013. do 2016. godine broji 102.000 iseljenika. Strani izvori prikazuju kako je broj iseljenika znatno veći i broji čak 230.000 Hrvata. Najveći broj Hrvata iselio se u Njemačku, čak više od 71 posto. Nakon Njemačke, na popisu su se našle Austrija i Irska. To je zanimljiv podatak jer do prije nekoliko godina, njih nije ni bilo na popisu zemalja u koje se Hrvati iseljavaju.
Glavni razlozi iseljavanja?
Glavni razlozi iseljavanja su kretanje radne snage unutar EU, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Europske unije te veći stupanj njihova razvoja, navodi se u istraživanju.
Nije Hrvatska jedina članica EU po dinacmici iseljavanja. Ono je zahvatilo gotovo sve nove članice. Zabrinjavajuće je što mnogi od iseljenika tvrde da su otišli zauvijek. Tužno je i što se iseljavaju cijele obitelji. To je najvidljivije u slabo razvijenim dijelovima zemlje, a iseljavanje iz razvijenijih krajeva Hrvatske nešto je manje izraženo.
U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, smanjila se prosječna dob iseljenika. Primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. godine, prosječni hrvatski emigrant imao je 41,5 godina, a u 2016. godini je imao 33,6 godina.
Fenomen emigracije vjerojatno će utjecati na hrvatsko gospodarstvo u srednjem roku upozoravaju autori istraživanja, a sve ukazuje na zaključak da su u pravu.
No, Ivan Čipin, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, smatra da slika ipak nije baš tako crna.
Smatra da je glavni iseljenički val iz Hrvatske ipak iza nas. Iseljavanja iz zemlje će i dalje biti, ali ono više neće biti tako intenzivno kao prijašnjih godina. Isto tako, Čipin ne očekuje da će se iseljavanje iz Hrvatske ubrzati u nadolazećem razdoblju, naravno, ukoliko ne bude većih gospodarskih šokova. No, otvaranje austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane 2020. godine moglo bi apsorbirati još dio hrvatske radne snage.
"U sljedećem razdoblju ne očekujem intenzivniju emigraciju. Glavni val iseljavanja je prošao" kazao je Čipin za Jutarnji list.
Nedostatak radnika u Hrvatskoj
Do ubrzanja emigracije ne bi trebalo doći jer je prisutan i nedostatak radnika u Hrvatskoj. Zbog toga rastu plaće. Cijeli sektori hrvatskog gospodarstva u velikoj su nestašici radne snage i sve su ovisniji o njezinu uvozu. Sve to unatoč brojci od gotovo 148.000 nezaposlenih.
Zato ne čudi što Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sljedeće godine predviđa uvoz više od 63.000 radnika iz inozemstva. Riječ je o rekordnoj brojci radnika koje želimo uvesti, a brojka je veća čak od ukupnog stanovništva Pule.
Prema Čipinovim računicama, Hrvatsku je od 2013. godine do danas napustilo između 150.000 i 200.000 ljudi. Upozorava i kako prema grubim procjenama, trećinu novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj čine Hrvati koji nisu iz Hrvatske, nego uglavnom iz BiH, ali imaju hrvatske putovnice.
Upravo u BiH i u Srbiji, hrvatski poslodavci vide potrebnu radnu snagu bez koje će teško moći zadovoljiti tržište rada. No, treba upozoriti da je raspoložive radne snage i u tim zemljama sve manje jer i njihovi građani sve više emigriraju. Stoga hrvatske tvrtke traže radnike čak i u dalekoj Ukrajini.
"Sljedeće će godine biti još veći problem s radnom snagom nego ove i sigurno je da će trebati uvesti mnogo radnika. No, trebat će paziti na kvalitetu radne snage jer poslove u ugostiteljstvu ne može raditi baš svatko", kazao je Ante Mihić, bivši šef Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK). On smatra kako će ugostitelji radnu snagu uglavnom uvoziti iz BiH i Srbije, a Crna Gora i Makedonija su im rezervne opcije.
Radne snage nedostaje i u trgovinama. No, i trgovci se žale da njihove poslove ne može obavljati baš svatko.
"U trgovini nedostaje i radnika i kupaca. Tržište rada u Hrvatskoj jako se promijenilo, ne možemo više naći radnike. Hrvatskoj nedostaje pola milijuna stanovnika, a rasta gospodarske aktivnosti neće biti s ovako velikim iseljavanjem i sve starijim stanovništvom", istaknuo je Slobodan Školnik, čelni čovjek Emmezete, za Jutarnji list.
Gdje sve nedostaje radne snage?
Osim u turizmu i ugostiteljstvu, radne snage nedostaje i u građevinarstvu, ali i u ostalim sektorima. Ovih se dana u Tvornici duhana Rovinj moglo čuti da im nedostaje čak sto radnika i da bi ih od iduće godini trebali uvesti. Osim susjednih zemalja, TDR-u su zanimljivi radnici iz Ukrajine.
Planirani uvoz radne snage naišao je na otpor sindikalaca, koji su za Jutarnji list potvrdili da su dobili prijedlog ministarstva.
"Mi doista nismo ksenofobi, ali stvarno ne vidimo logiku u tome da toliki broj građana napusti Hrvatsku u potrazi za boljim životom, a da onda uvozimo radnu snagu iz inozemstva. Pa, u tim se materijalima predlaže čak i uvoz onih kadrova kojih ima na burzi rada", istaknuo je Krešmir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). O svojim su zamjerkama pisanim putem obavijestili i ministra rada Marka Pavića.
No, poslodavci naglašavaju kako bez uvoza radne snage neće moći razvijati svoje poslovanje. Hrvatska se tako suočava s dvostrukim izazovom: s jedne strane, ima problem iseljavanja u druge, razvijenije zemlje, dok s druge strane, radne snage sve više nedostaje i moramo ju uvoziti.
