Svatko može spasiti život! Ali kako? Brza reakcija je ključna. Uoči svjetskog dana oživljavanja, donosimo i nova pravila kod reanimacije koje je izmjenila epidemija koronavirusa.
I u dobru i zlu kroz život korača ovaj bračni par. Nevolja ih je snašla krajem prošle godine kada je Davorka dobila koronu, a u izolaciji je doživjela jak srčani udar.
''Bila sam doma, sa kćeri sam pripremala ručak, u jednom času sam osjećala da se ne osjećam dobro. Legla na trosjed, srušila se u nesvijest i poplavila'', ispričala je Davorka Jurjec.
A onda je suprug brzo reagirao.
''Kad vidiš da netko leži pored tebe bez svijesti, da mu lagano plave usta, da se prsni koš ne pomiče i da nema nikakve reakcije, jednostavno pribjegneš onome što si toliko puta slušao i slušao'', rekao je Davorkin suprug Zoran Jurjec.
Slušali smo o reanimaciji - bilo u školi, autoškoli, na filmu.
''Iskreno da kažem, ne bih znao. Ne bih. Nisam bio u toj situaciji nikad'', rekao je Jozo Zeba.
''Položila sam prvu pomoć i mislim da bi'', kazala je Kaja Marina.
Ovako treba uskočiti u pomoć - prvo masaža srca. Pozvati 194 te potražiti najbliži defibrilator. A prije svega ostati pribran.
''Pristisci pri frekvenciji od 100 do 120, na sredini prsnog koša korijenom dlana. Tehnika se radi tako da se isprepletu ruke i stavi se korijen dlana na donju polovicu prsnog koša, noge se približe do pacijenta, centar težine je iznad samog pacijenta, ravni laktovi i samo ovo'', rekao je Andrija Matijević, student 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Tijekom pandemije - nova pravila. Izbjegava se provjera disanja kako bi se smanjio rizik od opasnosti prijenosa virusa.
''Ako vidimo žrtvu na podu, samo gledamo odiže li se prsni koš.
Apsolutno je bitno da spašavatelji nose masku i ako naravno ako
imaju rezervnu masku da istu tako stave i na žrtvu kako bi što
više smanjili rizik od prijenosa COVID-a'', rekla je
Silvija Hunyadi Antičević, predsjednica
Hrvatskog društva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog
zbora.
Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet
tisuća građana izvan bolnice, najčešće kod kuće ili na sportskom
terenu. Šanse za preživljavanje u Hrvatskoj su između 9 i 12
posto što je i EU prosjek.
Mozak bez kisika može ostati 3 do 5 minuta, a reanimacijom laika
do dolaska hitne pomoći - mogućnost preživljavanja raste i više
od 50 posto.
Nakon dolaska u bolnicu liječe se uzroci koji su najčešće srčane
bolesti - inače broj jedan po uzroku smrti.
''To je poglavito akutni srčani infarkt, srčani udar ili nekakve druge srčane bolesti koje dovode do sklonosti aritmijama. Vidjeli ste nogometaša Erricsen imao je bolest za koju nije znao, a manifestirala je aritmijom koja je dovela do srčanog zastoja'', rekao je intervencijski kardiolog u KB Dubrava Irzal Hadžibegović.
''Mislim da da smo čekali tuđu pomoć da bi bilo prekasno'', zaključio je Davorkin suprug Zoran.
Baš zato brzom reakcijom baš svatko može spasiti nekome život.