Ta brojka, međutim, nije potpuna jer sve do 2003., kada je donesen aktualni Zakon o pomilovanju, nije postojala obveza da se odluke o pomilovanju objavljuju. Prema dostupnim podacima, Stjepan Mesić je u prve dvije godine predsjednikovanja ukupno odobrio više pomilovanja nego što je bio zbroj svih kasnijih godina.
Ipak, šire je ruke u dijeljenju oprosta bio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je 1991. i 1992. godine dao pozitivno rješenje za čak 61 posto zaprimljenih molbi. Samo 1991. je pomilovao 430 zatvorenika, dvostruko više nego Mesić, piše Večernji list.
Inače, podaci pokazuju da se u Hrvatskoj svaki treći pomilovani osuđenik vratio zločinu. Ove podatke prikupila je dr. Anita Kurtović, profesorica na Pravnom fakultetu u Splitu.
U najgore primjere vraćanja zločinu sigurno spada slučaj Perice Majstorovića, koji je služio 15-godišnju kaznu zbog niza kaznenih djela. Mesić mu je za dvije godine skratio boravak u zatvoru, no i nakon odobrenog pomilovanja Majstorović je pobjegao iz zatvora i ubio Slavicu Medanić, zbog čega je naposljetku osuđen na 40 godina zatvora.
Tu je i primjer Antuna Lovika, koji je robijao zbog niza oružanih pljački, a koji je nekoliko mjeseci nakon izlaska iz zatvora sudjelovao u prepadu na Inin kombi kojim se prevozilo 1,24 milijuna kuna. Kad je splitskim dilerima Natali Šunjić, Siniši Pleštini i Igoru Perku odobreno pomilovanje, načelnik Odjela za droge splitske policije je iz prosvjeda dao ostavku.
No, ima i pozitivnih primjera: takav je onaj kad je Mesić pomilovao Riječanku koja je zbog krijumčarenja marihuane bila osuđena na osam mjeseci zatvora i morala je svojeg 18-mjesečnog sina ostaviti udomiteljima budući da mu je i otac bio u zatvoru, piše Večernjak.
Prethodni članci:
arti-200912070975006 arti-200912170665006
