Evo kolike su školarine i cijene smještaja u inozemstvu

9.6.2013.
13:27
VOYO logo

Hrvatski će studenti, nakon što uđemo u Europsku uniju, u državama članicama plaćati jednake školarine kao i ostali, što će bitno smanjiti troškove studiranja izvan Hrvatske. U Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama to će, primjerice, značiti potpuno besplatnu prijavu i studiranje, dok studenti iz Hrvatske i ostalih država izvan granica EU danas na skandinavskim sveučilištima plaćaju puni iznos školarine.

Većina država EU pitanje školarina riješila je različito, pa tako u Škotskoj školarinu plaćaju studenti druge razine studija, u Sloveniji samo izvanredni i studenti treće razine, u Irskoj je školarina na prvih nekoliko godina studija jeftinija nego kasnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U većini država Europske unije međunarodni studenti, odnosno državljani zemalja izvan Europske unije, plaćaju više školarine u odnosu na studente koji dolaze iz zemalja EU. Dio država na kojima u pravilu studira velik broj Hrvata većini studenata ne naplaćuju školarine, ili su one niže od 1.500 kuna godišnje. To su, primjerice: Austrija, Finska, Slovenija, Francuska i neka sveučilišta u Njemačkoj, piše Glas Slavonije.

Hit su Austrija, Italija i Njemačka

Prema statistikama UNESCO-a, ukupno je 6.861 hrvatski student upisao studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu u 2009. godini. Njih 80 posto, ne računajući studente koji odlaze u inozemstvo u okviru kratkoročne studentske razmjene, upisalo je studij u zemljama EU, a najveći broj hrvatskih studenata nalazi se danas u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Približno četiri tisuće hrvatskih studenata studira u tri najtraženija sveučilišna odredišta - Austriji, Italiji i Njemačkoj, dok je u susjednoj Sloveniji približno deset posto studentske populacije koja studira izvan hrvatskih granica. Dok su sveučilišta u SAD-u uvjerljivo najtraženije odredište mobilnih studenata u svijetu, pa ih tamo odlazi čak 20 posto, u europskim okvirima mobilne studente najviše privlači Velika Britanija (12 posto) i Francuska (njih osam posto).

Svaki peti hrvatski student želi u inozemstvo

Ankete su pokazale da studiranje na inozemnim sveučilištima nakon ulaska u EU želi iskusiti gotovo 20 posto hrvatskih studenata, ili svaki peti sveučilištarac u Hrvatskoj. O tome koju će destinaciju odabrati, uvelike će ovisiti troškovi takvog pothvata.

Prema podacima istraživanja Eurostudent, što ga je Institut za razvoj obrazovanja proveo 2010. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, u Hrvatskoj školarinu plaća približno 60 posto redovnih ili izvanrednih studenata.

Školarina - oko 1.000 eura godišnje

U većini europskih zemalja gdje se naplaćuju školarine i upisnine za prvostupnike, one u prosjeku iznose ispod 100 eura mjesečno, ili 1.000 eura na godišnjoj razini. Najviše školarine naplaćuju se u Engleskoj, Walesu, Irskoj i Litvi, a Hrvatska se s prosječnom školarinom od 1.120 eura godišnje nalazi među zemljama s višim iznosima školarine u Europi. Slični iznos plaćaju studenti u Sloveniji i u Mađarskoj, gdje su školarine u prosjeku 9.000 kuna po godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nešto je skuplje studirati i u Nizozemskoj i Portugalu, gdje se godina studija plaća po cijeni od 1.360 eura, dok za studij u Švicarskoj treba platiti manje nego u Hrvatskoj - 970 eura, kao i u Španjolskoj - 900 eura. Ukupno devet europskih država - Austrija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Malta, Norveška, Škotska i Švedska, ne naplaćuju školarine svojim studentima i studentima koji dolaze iz država EU.

Dok će one koji žele upisati studij u Velikoj Britaniji to koštati relativno mnogo, između 6.000 i 9.000 funti (11.500 eura) godišnje, studenti koji se odluče za fakultet u Austriji, Danskoj, Grčkoj, Skandinaviji, neće platiti školarinu, kao ni domaći studenti. I oni čije će školarine biti više nego u Hrvatskoj, platit će bitno manje nego što bi to morali danas. Za usporedbu, međunarodni studenti u Njemačkoj su u 2010. godini plaćali školarine između 500 i 960 funti, a u Velikoj Britaniji od 10.000 do 15.000 funti, s tim da su danas one bitno poskupjele.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prosječni je trošak stanovanja u iznajmljenoj studentskoj sobi ili stanu 343 eura mjesečno, što čini oko 40 posto ukupnih mjesečnih troškova studenata u europskim državama. U Europi, kao i u Hrvatskoj, studentski domovi su najjeftiniji oblik stanovanja za sve koji nemaju privilegij ostati u roditeljskom domu za vrijeme studija. Prosječna stanarina u studentskom domu u državama EU iznosi 255 eura mjesečno, što predstavlja 27 posto ukupnih studentskih troškova.

Troškovi studentskog života razlikuju se od države do države, a mogu se razlikovati i unutar pojedine države. U 2010. godini, prema procjenama visokih učilišta u Njemačkoj, godišnji studentski troškovi kretali su se između 7. 800 i 10.800 eura, a u Velikoj Britaniji od 7.200 do 10.560 funti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo