U nedjelju, 31.03.2024. godine, u 2.00 sata ujutro, kazaljke će se premjestiti unaprijed za 1 sat, što znači da će se od tog trenutka računati kao da je 3.00 ujutro.
Svi ljubitelji sna i spavanja, nažalost, te noći će biti uskraćeni za jedan sat sna.
Promjene u digitalno doba
Većina satova na uređajima spojenima na internet ili bežičnu mrežu će se automatski pomaknuti pa se ne morate brinuti oko podešavanja satova na računalima, u automobilima, mobitelima ili pametnim telefonima.
Pomicanjem kazaljke mijenja se i period tijekom kojeg se električna energija tarifira po višoj ili nižoj cijeni. Do sada se električna energija tarifirala po višoj cijeni od 7 do 21 sat, dok će s prelaskom na ljetno računanje vremena to biti od 8 do 22 sata.
Takvo računanje vremena traje sve do 29. listopada kada se kazaljke pomiču unatrag za jedan sat, te tri sata ujutro postaju dva sata ujutro, što označava početak zimskog računanja vremena.
Izmjene u prometu
Vozači se podsjećaju da tijekom ljetnog računanja vremena ne moraju paliti dnevna svjetla ili kratka svjetla na motornim vozilima tijekom dnevnih vožnji, osim vozača motocikala i mopeda koji su obvezni koristiti dnevna svjetla tijekom cijele godine.
Tijekom ljetnog računanja vremena, svjetla na vozilima u cestovnom prometu moraju biti upaljena tijekom dana samo u slučaju smanjene vidljivosti ili noću od sumraka do svitanja. Vozači mogu koristiti i upaljena svjetla tijekom dana radi bolje vidljivosti.
Vozače se također potiče da tijekom ljepšeg vremena pripaze na bicikliste i motocikliste koji se češće pojavljuju na cestama.
Važna promjena i za poslodavce
Poslodavci mogu imati poteškoća s evidentiranjem i plaćanjem radnog vremena svojih djelatnika tijekom promjene računanja vremena. Ako radnik radi noću tijekom prelaska na zimsko računanje vremena, što rezultira produženjem radnog vremena zbog pomicanja sata unatrag, postavlja se pitanje kako obračunati i platiti taj dodatni sat te kako ga evidentirati.
Ako radnik radi duže, smatra se da je obavio noćni rad, što podrazumijeva plaćanje uvećane satnice sukladno Zakonu o radu. Ako je u isto vrijeme ostvaren i prekovremeni rad, radnik treba biti plaćen i za to. Međutim, ako je radnik već bio plaćen dodatni sat pri prelasku na ljetno računanje vremena, poslodavac možda nije obavezan platiti dodatni sat rada u ovom slučaju.
Što se tiče evidencije radnog vremena, prema Pravilniku o vođenju evidencije o radnicima, dodatni sat rada zbog promjene računanja vremena treba označiti kao sat 2A ili 2B, ovisno o tome je li radnik završio rad prije ili nakon pomicanja sata. Ti podaci trebaju biti uneseni u evidenciju sukladno zahtjevima zakona ili kolektivnih ugovora.
Na taj način, evidencija radnog vremena treba točno odražavati vrijeme koje je radnik proveo na poslu tijekom noći prelaska na zimsko računanje vremena.
Zašto mijenjamo sat?
Zimsko računanje vremena završava 31.03.2024., dok ljetno računanje vremena počinje i traje sve do nedjelje, 27.10.2024., do 3.00 sata ujutro.
Ovo pomicanje sata predviđeno je direktivom Europske Unije iz 2016. godine, koja se planira unaprijed nekoliko godina, a svake godine potvrđuje je Vlada Republike Hrvatske na jednoj od sjednica. Cilj je bolje iskoristiti prirodno sunčevo svjetlo i time uštedjeti energiju putem rotacije između ljetnog i zimskog računanja vremena.
Vlada je Uredbom o ljetnom računanju vremena odredila ljetno i zimsko računanje vremena sve do 2026. godine, no svake godine najavljuje se mogućnost ukidanja ove prakse.
Danas je na snazi raspored ljetnog računanja vremena koji je Europska unija standardizirala 1996. godine. Europski parlament je 26. ožujka 2019. glasao za trajno ukidanje ljetnog računanja vremena u EU u narednih nekoliko godina. Svaka država članica morat će odlučiti hoće li trajno ostati na ljetnom ili na zimskom računanju vremena.
Hrvatska se obvezala donijeti ovu odluku do 2026. godine.