U Hrvatskoj je tijekom vikenda pao prvi ovogodišnji snijeg, a temperature su se spustile značajnije ispod nule. Rezultiralo je to prometnim kolapsom u Gorskom kotaru i Lici, zbog kojeg teretna vozila iz unutrašnjosti zemlje nisu smjela prometovati prema Kvarneru i Istri. U gorju je napadalo i nekoliko desetaka centimetara snijega, a on je zabijelio unutrašnjost, pa i potresom pogođenu Baniju, što je otežalo situaciju, naročito onima koji još nisu dobili grijani privremeni smještaj. Prema prognozi RTL-ovog meteorologa Doriana Ribarića, vrijeme protekloga vikenda bilo je samo uvertira u hladnije razdoblje, koje bi moglo potrajati još neko vrijeme.
"Ovaj tjedan nas očekuje značajnija hladnoća od srijede, osobito u jutarnjim i noćnim satima. Temperature će biti osjetno niže. Već je jutros po prvi put ove godine bilo ispod minus 10 u Bednji i u Čabru, a od srijede je to moguće i u ostatku unutrašnjosti. To će biti minus šest, minus sedam i više-manje će se tako nastaviti do vikenda, kad će to biti izraženije. Može se ići u gorju do minus 15, a u nizinama do minus devet ili minus deset. Slično se očekuje i na području Banije. Dnevne temperature će isto tako biti niske, ostajat će uglavnom oko nule ili u malom plusu i onda se idući tjedan nazire nekakva južina, nekakvo zatopljenje.
Na moru će vrijeme biti po buri i tramontani, jako friško. Isto tako se očekuje pad temperature. Već jutros je bilo minusa i na obali. Još će ih više biti idućih dana, osobito u drugoj polovici tjedna kad minusa može biti i u Dalmaciji, pa i na obali. To je nezaobilazan jutarnji mraz. Jedino se četvrtak izdvaja kao dan u kojem će biti malo snijega u unutrašnjosti, a slabe kiše ili susnježice u prijepodnevnim satima na moru. Možda će čak biti i snijega nošenog burom na Sjevernom Jadranu, osobito podno Velebita. Nove oborine tek tamo krajem tjedna, isto u malim količinama. Izgledan je snijeg u unutrašnjosti, ali u manjim količinama nego u četvrtak. A ovo u četvrtak, ako gledamo samo Baniju, tamo bi trebalo doći do porasta snježnog pokrivača, možda će pasti centimetar, dva, tri", prognozirao je Ribarić za Net.hr.
Dorian Ribarić
SNIJEG PREKRIO BANIJU, PUNO LJUDI JE I DALJE BEZ KROVA NAD GLAVOM: Ovakvi uvjeti im nimalo ne idu na ruku, ali ima i dobra vijest
Toplije do kraja zime
Istaknuo je i kako će sljedeći tjedan biti iznadprosječno hladan, ali bi se do kraja mjeseca temperatura trebala vratiti u prosječne okvire za ovo doba godine. Čeka nas izrazito hladno razdoblje, a onda će uslijediti nešto toplije vrijeme.
No, vremena za zimske radosti, onima koji si to mogu priuštiti, neće biti mnogo. Naime, dugoročne prognoze pokazuju kako će veljača i ožujak biti iznadprosječno topli. Ne veseli ni mogućnost veće količine oborina sljedećeg mjeseca, koje bi, ovisno o temperaturi, u većini zemlje mogle biti u obliku kišnih kapi.
"Siječanj će na kraju biti normalno hladan, kako je to uobičajeno. Za veljaču se temperatura, u globalu, čini nešto viša. Bit će iznadprosječno toplo, isto kao i u ožujku. Što se tiče oborina, njih je nezahvalnije prognozirati, ali u veljači bi ih trebalo biti više nego u siječnju, ali još je teže prognozirati hoće li to biti snijeg ili kiša. U nekim hladnijim prodorima zraka bi u gorju, sasvim sigurno, to mogao biti snijeg, a u nizinama će to vrlo vjerojatno biti i dalje kiša. Modeli su tu dosta konzistentniji da će biti toplije od prosjeka, ne puno kao u prošlogodišnjoj veljači, ali bit će malo toplije od prosjeka", otkrio je RTL-ov meteorolog.
Polarni vrtlog rjeđe dolazi do nas
Ovih je dana bilo govora i o polarnom vrtlogu koji se s Arktika spustio prema južnijim krajevima kugle Zemaljske. No, Ribarić uvjerava kako je trenutna hladnoća u Hrvatskoj posljedica mlazne struje "koja meandrira i koja je slabija, ali nije posljedica stratosferskog zagrijavanja". Dodaje kako će se pucanje polarnog vrtloga dogoditi tek za nekoliko dana te naglasio kako ono "može i ne mora rezultirati hladnoćom". Usput je pojasnio što je zapravo polarni vrtlog.
"Polarni vrtlog nije ništa drugo nego jedna cirkulacija na Arktiku, koja drži hladan zrak na okupu. No, kad se dogodi nekakav poremećaj u prijenosu topline koji je stalan i ide od ekvatora prema Sjevernom polu i obratno te se događa preko takozvanih Rossbyjevih valova, polarni vrtlog u stratosferi slabi i onda lančanom reakcijom slabi polarni vrtlog i u troposferi. Tada ta mlazna struja slabi i umjesto da prati zamišljenu kružnicu koja ide oko pola, ona meandrira, ide posvuda i svaki put kad meandrira prema jugu donosi hladniji zrak koji uzrokuje ekstremne hladnoće. To se vrlo često događa u SAD-u, jer je velik komad kopna na sjeveru te u Sjevernoj Europi. Do nas to rjeđe dolazi, ali isto tako, osjećaju se posljedice takvog vremena, manje nego na sjeveru kontinenta, ali budu ekstremne hladnoće", pojasnio je meteorolog Ribarić.
