Hrvatsku javnost jučer je zgrozila snimka tučnjave dviju srednjoškolki u Splitu, objavljena na društvenim mrežama. Dok su se djevojke tukle, okupljeni učenici su navijali ili ih snimali mobitelima ne pokušavajući ih razdvojiti.
Potaknuta tim događajem, u emisiji 'Otvoreno' Hrvatske radiotelevizije, na temu vršanjačke agresije, sutkinja za djecu i mladež Lana Peto Kujundžić kazala je kako se djevojke može kazniti prekršajnom ili kaznenom prijavom te da suci koji će se baviti postupkom moraju znati kako pomoći djevojkama ako obje budu prijavljene. Također je kazala da podržava ideju da se, po uzoru na Francusku koja ima plan o zabrani mobilnih telefona u školama, i u hrvatskim školama uvede pravilo o nekorištenju mobilnih telefona.
Tisuće članova u grupama gdje se objavljuju snimke tučnjava
"Ja se još uvijek zalažem u našoj maloljetničkoj delinkvenciji, čak da se radi i o kaznenom djelu, da državni odvjetnik zaustavi postupanje i da proba na drugačiji način riješiti slučaj. Ne mislim da kažnjavanjem možemo išta dobiti kod mladih ljudi", kazala je Peto Kujundžić.
Istaknula je da se to može učiniti izvansudskom nagodbom, pokušajem mirenja, razgovorom ili obećanjem o posjetu savjetovalištu, a da u postupak, osim djevojka, uključeni moraju biti i roditelji te stručnjaci.
Tihana Marović, novinarka Slobodne Dalmacije, kazala je kako se, radeći istraživanje za svoj novinski tekst, uključila u grupu na Instagramu gdje je, među ostalim sličnima, bila obavljena i snimka tučnjave dviju splitskih srednjoškolki. U toj grupi na Instagramu, u kojoj je oko šest tisuća članova, Marović kaže kako je vidjela snimke uličnih borbi koje bi potrajale otprilike minutu, a na koje bi maloljetnici ostavljali komentare.
"Oni su sve to odobravali, iščekivali, dapače, oni su huškali. Nakon što je video tučnjave izašao u javnost, grupa je ugašena, no ubrzo je nastala nova- slična prethodnoj", kazala je splitska novinarka.
"Koliko daleko, kao društvo, još moramo otići?"
Dragan Josipović, voditelj Odjela maloljetničke delinkvencije Ravnateljstva policije, kazao je kako nema potvrdu informacije da je policija unaprijed znala za tučnjavu. Istaknuo je da je kriminalistički postupak u tijeku i da su obavijesni razgovori s nekima od sudionika već obavljeni.
"Ovim postupkom mladih ljudi ostvarena su kažnjiva djela i kao takvo ono je u obvezi policije da se procesuira tijelima pravosuđa", rekao je Josipović.
Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu upozorio je kako ovo nije prvi primjer grupa mržnje koje su se pojavile u Hrvatskoj. Istaknuo je važnost preventivnih programa koji već postoje, a jedan od njih djeluje kroz Društvo za informacijsku i komunikacijsku kulturu.
"Ovo je prilika da se zapitamo kao društvo koliko daleko još moramo otići. Kao društvo moramo surađivati, to nam nedostaje", kazao je Kanižaj upozorivši da rješenje nisu samo novi zakoni.
"U adolescenciji vidimo što smo propustili dati djeci"
Ella Selak Bagarić, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, kazala je u 'Otvorenom' kako u adolescenciji vidimo sve što smo kao društvo propustili dati i kako nam se naposljetku sve vrati kao bumerang u glavu.
"Sasvim sigurno da kad netko reagira tako agresivno da nekog može ozbiljno ozlijediti, kada u pitanju može biti i život, sasvim sigurno je pokazivao neke druge oblike problematičnog ponašanja i ranije", smatra Selak Bagarić.
Socijalna pedagoginja Marija Sitar istaknula je, pak, da roditelji moraju odabrati ponašanja koja će djeca prepoznati kao poticajna i kao interes roditelja za djece. Kazala je kako se u svom poslu ne susreće često s grupama mržnje, no problem vidi u vršnjačkom nasilju. Djeci treba pomoći razviti vještinu za rješavanje sukoba, smatra ona.
