Predstavnici hrvatske Vlade intenzivno razgovaraju s predstavnicima Europske komisije o projektima koje bi Hrvatska nominirala za sufinanciranje iz Fonda za oporavak Europske unije, kolokvijalno nazvanoga Covidfond, piše u srijedu Jutarnji list. Projekte koji bi se sufinancirali iz toga fonda treba nominirati svako naše ministarstvo posebno, a onda će oni ići na odobrenje u Bruxelles.
Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija bi odluku o financiranju hrvatskih projekata trebala donijeti u proljeće sljedeće godine. Hrvatska nacionalna omotnica u sklopu Fonda za oporavak od krize iznosi 9,4 milijarde eura.
Fond za oporavak i otpornost
Najveći dio toga otpada na Fond za oporavak i otpornost 8,3 milijarde eura. Od toga je 6,9 milijardi bespovratno, a 2,35 milijardi eura u zajmovima. U taj fond Hrvatska može nominirati projekte koji imaju riješenu papirologiju, a realizacija može krenuti sljedeće godine. Sredstva iz fonda moraju biti potrošena do 2026. godine.
Zasad je još prilično nepoznato koje bi sve projekte Republika Hrvatska mogla nominirati. No, kako Jutarnji list saznaje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture već je napravljen popis projekata koji bi se trebali nominirati, a ulaze u skupinu digitalizacija i obnovljivi izvori energije. Također, na popisu su i prometni željeznički i cestovni projekti koji su povezani s transeuropskom prometnom mrežom i koridorima.
Sustav naplate cestarine
Prema neslužbenim informacijama, na popisu je i uvođenje novog sustava naplate cestarine na autocestama. Riječ je o projektu vrijednom oko 500 milijuna kuna. Za njega je izrađena sva potrebna dokumentacija, a Hrvatske autoceste čekaju odluku o modelu financiranja kako bi se raspisao natječaj za nabavu opreme.
Iz ovog fonda se također planira i modernizacije željezničke pruge Dugo Selo Novska. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od oko 550 milijuna eura, donosi Jutarnji list.
