Đavokštinu je u nedjelju navečer zahvatio jak vjetar te tako dodatno uništio plastenike na OPG-u Škorvaga u Punitovcima. Bio je to dodatan udarac njihovoj proizvodnji, budući da zbog dugotrajne suše, ali i brojnih nametnika te preslabih sredstava za zaštitu od istih i nedostatka određenih vrsta povrća i rasta cijena imaju specifičnu, složeniju, proizvodnu godinu, piše Glas Slavonije.
"Kako su u jakom nedjeljnom vjetru prošli drugi povrtlari - ne znam, no nama je uništio tri velika plastenika s rajčicom, paprikom i drugim povrćem, a načeo je i četvrti, ukupno površinu od približno 1500 četvornih metara. Vjetar nije samo skinuo foliju nego je i pomaknuo konstrukcije plastenika, gurnuo ih. A ako plastenik nije u ravnini - puca.
U deset minuta - totalno uništenje
Vjetar se digao u desetak minuta, nebo se zacrnjelo i već u idućem trenutku na plastenicima je prouzročio štetu i do 40.000 kuna. Povaljao je i rajčicu, koju sada treba zaštititi da ne dobije ožegline, a bojazan od šteta je i za mljevenu papriku. Moramo odmah djelovati da ne ode povrće namijenjeno za prodaju na tržnici, a osigurani za ovo nismo", rekla je za Glas Slavonije Blaženka Škorvaga.
Najveći problem stvaraju nametnici
Dodala je kako je vjetar u nedjelju prouzročio velike štete rušeći stabla i bacajući crjepove sa starih krovova, a kod Krndije je iščupao dalekovod.
Iako OPG Škorvaga nema problema s dugotrajnom sušom jer navodnjavaju svoje povrtlarske površine, problem im stvaraju nametnici. Blaženka smatra kako su insekticidi propisani EU normama sve slabiji u borbi protiv njih.
"Mahune jede nametnik žličnjak, sredstva ga više ne mogu uništiti jer su preslaba, gotovo je sve u zaštiti zabranjeno, a kazne visoke", rekla je Škorvaga. Mali proizvođači povrća žale se da im mahune ove godine uopće nisu rodile, stoga je ovoga ljeta ta povrtnica prava cjenovna kraljica - kilogram mahuna stoji 30 kuna. Skuplja je tako od kilograma piletine (primjerice, pileća prsa mogu se pronaći za 25 kuna, batak i zabatak za 20...).
"Mahune tu cijenu imaju u proljeće, ne u ljeto i jesen. U ovo vrijeme cijena bi im trebala biti 20 kuna. Generalno, povrće se dosta visoko drži - rajčica i paprika su osam kuna, što je za ovo vrijeme solidna cijena. Umjesto četiri krumpir je pet-šest kuna, što je visoka cijena za to povrće. Kilogram malih krastavaca bio je inače osam, deset, sada je 15 kuna. Jer ne može se prskati, nema ni radne snage, a i cijene kemijskih sredstava idu znatno gore", govori Škorvaga.
"Došlo je vrijeme da si povrće, pojedine vrste, mogu priuštiti samo oni imućniji, da ono nije za siromašniji potrošački džep", dodala je.
'Ljudi odustaju od proizvodnje'
Bundevica je česta ljetna namirnica u Slavoniji, no ove godine je u deficitu i nestašici.
"Ljudi odustaju od proizvodnje, sve je manje proizvođača i očito je ne sade, kao ni ja. Posljednji put bundevice sam sadila prije dvije godine. Nema ni patlidžana, jer ga slabo uzgajaju, a cijena mu je inače osam kuna", dodaje Škorvaga i poručuje kako će se svi cjenovni, ali i drugi negativni trendovi odraziti na pripremu zimnice koju su kupci smanjili za čak 70 posto.
Upitana gubi li sjeme bitku pred klimatskim kretanjima, Škorvaga je rekla kako ljudi kupuju obično sjeme.
"Ono je iskrižano i ne valja. Mi kupujemo samo hibride, no oni su preskupi za male proizvođače, mi ne koristimo obično. Jer ljudi, primjerice, kupe obično sjeme za kelj i dobiju - stočni kelj, kupe sjeme za ljuti feferon i dobiju slatki", upozorila je.
