Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uspjela je dobiti europska sredstva iz Europskog socijalnog fonda za projekt 'Živjeti zdravo' za prevenciju debljine i promicanje zdravog načina života u iznosu većem od 30 milijuna kuna. Projekt vodi doc. dr.Sanja Musić Milanović, epidemiologinja, supruga bivšeg premijera Zorana Milanovića, koja je prošlog tjedna u Saboru na Odboru za zdravstvo predstavila taj projekt i dobila podršku svih stranaka i političkih boja.
Ona za Novi list objašnjava kako se svaki pojedinac mora odgovorno boriti za svoje zdravlje.
Nezdrava hrana i fizička neaktivnost
"Godinama smo radili na projektu 'Živjeti zdravo', on je bio stvarno dobro pripremljen, no novaca uvijek nedostaje i kad smo se obratili HZZO-u, oni su nam rekli: pokušajte aplicirati na Europski socijalni fond, mi vam za to nemamo. S obzirom da je projekt bio potpuno pripremljen, zapravo smo bili spremni odmah aplicirati. Znamo kakvo je stanje u Hrvatskoj i da je vrlo teško financirati velike preventivne projekte javnog zdravstva. Jako je važno promovirati ovakve programe u javnosti, jer bez osvješćivanja građana o tome da moraju preuzeti brigu za vlastito zdravlje, nema ništa, na kraju financijski pati sustav zdravstva koji mora liječiti bolesti koje nastaju kao posljedica takvog stila života", priča Musić Milanović i pojašnjava na koji će se način potrošiti novac dobiven za projekt:
"Prva od pet komponenti ovog programa je zdravstveno obrazovanje koje nosi najviše novca i od 30 milijuna u šest godina u tu komponentu ide čak 18 milijuna kuna. Prema kurikulumu, niži razredi osnovne škole imaju tri sata tjelesnog tjedno. Razmišljali smo, stoga, kako kod djece stvoriti svakodnevnu naviku vježbanja i prvi problem na koji smo naišli je manjak dvorana. Od 878 matičnih škola, 120 nema dvoranu, a od 1.035 područnih, dvoranu ih nema čak tisuću! Radi toga smo osmislili program 'Poligon za vježbanje', koji se sastoji od 25 višenamjenskih didaktičkih elemenata za vježbanje. Spomenutim novcem nabavit ćemo poligone za sve škole koje nemaju dvoranu, a želimo promijeniti i prehrambene navike i organizirati školske prehrambene timove. To nije skuplje nego sada, radi se o tome da mudro kombinirate namirnice i da se hrana ne baca.
A upravo su podaci o prekomjernoj težini Hrvata ono što najviše zabrinjava.
"Prema rezultatima projekta Svjetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je da 35 posto djece u dobi od osam i devet godina u nas ima prekomjernu tjelesnu masu ili problem s debljinom. Što se tiče odraslih, u usporedbi s istraživanjem iz 2003. kada je rezultat bio podjednak za oba spola, sada su muškarci u Hrvatskoj značajno deblji od žena. Prema europskoj zdravstvenoj anketi, sada je 46 posto muškaraca s prekomjernom masom i 20 posto s debljinom. Žena, pak, 30 posto ima prekomjernu masu, a 16 posto i problem s debljinom", kaže voditeljica projekta.
Jedan od glavnih uzročnika takvog stanja je fizička neaktivnost.
"Pa, pogledajte kako živimo: kod nas se sve obilježava hranom. Hrana je izgubila primarno značenje, odgovor na glad, i poprimila psihološku i socijalnu dimenziju. Za pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih u Hrvatskoj umire 90 posto ljudi identificirano je sedam rizika i od svih sedam debljina je u podlozi svih pet bolesti. Ali nije samo hrana problem, nego i sjedenje. Mi smo kao klinci znali jesti i mast na kruhu, sjećate se, ali onda bismo s tim u ruci istrčali na igralište", kaže Musić Milanović i otkriva mali "trik" kojim se ona služi u svojoj kući:
"Današnji stil života najčešće znači nekretanje i puno nezdrave hrane, slatkiša, grickalica. Toga kod mene u kući nema. To vam je pitanje dostupnosti: ako je puna ladica čokolade, svi će je jesti. Ali ako je nema, ako treba obući tenisice i otići do dućana, onda te već polako prođe volja. Na primjer, kod mene se ništa ne baca. Ako nečega malo ostane, smota se u tortilju. Nije problem ni u jednoj namirnici, ako djetetu napravite pizzu od tijesta koje nije presoljeno i na to stavite i tikvicu, papriku i kukuruz, dijete će u društvu u školi to pojesti."
'Mi kao klinci bi hodali i 20-ak minuta do škole'
"Gledajte, djeca su nekad sama išla do škole, mi kao klinci bi hodali i 20-ak minuta do škole, to je svima bilo normalno. Sad roditelji strpaju djecu u auto i voze ih čak i do škole u kvartu. Već tu nastaje problem, navika nekretanja. Kad tome zbrojimo sjedenje za računalom, evo vam statistike. Tjelesna aktivnost većine ljudi u Hrvatskoj je na granici nepostojećeg", iznosi zabrinjavajući podatak doktorica Musić.
"Što se tiče debljine, glavni je cilj zaustaviti porast pošasti debljine, zaustaviti brojke barem na sadašnjoj razini, a onda to, jasno, i unaprijediti. Velike su ambicije i u segmentu zaštite mentalnog zdravlja, ali i spolnog. I tu su podaci upozoravajući: čak 82 prekida trudnoće u 2015. godini dogodilo se na zahtjev žena ispod 18 godina. Spolni odnos do 15 godine života već ima 21 posto dječaka i šest posto djevojčica, a jedna trećina maloljetnika pri zadnjem spolnom odnosu nije koristilo kondom", otkriva Musić Milanović i dodaje:
"Nitko od nas nema pravo zatvarati oči. Naravno da programi javnog zdravstva govore o tome da se mladima sugerira što kasnije stupanje u spolne odnose, kao i korištenje zaštite. Ali mi moramo govoriti o realnim podacima, a ne se praviti da ih nema. Mladi stupaju u spolne odnose prije braka, sve ranije. To treba uvažiti i mijenjati stvari, a bez sustavne edukacije to je mnogo teže. Na koncu, raširenost spolnih bolesti naravno utječe na reproduktivno zdravlje svake osobe, i nacije u cjelini. To jest dužnost države i društva, da omogući edukaciju o spolnom zdravlju. Znamo da su posljedice liječenja bilo koje bolesti koja se prevencijom mogla spriječiti na kraju uvijek puno skuplje."
