Tek smo na početku turističke sezone, a radne nam snage već sada kronično nedostaje. Oni koji bi željeli raditi, a prvenstveno se tu ističu studenti, spriječeni su zakonskim propisima.
Krucijalni problem leži u činjenici da njihovi roditelji gube pravo na poreznu olakšicu, ako studenti na godinu zarad više od 15.000 kuna. Ipak, rješenja ima. I predlažu ga upravo studenti, javlja RTL.
Studentica Nina Županić radi već treću sezonu zaredom, a ovo joj je prva sezona da radi u baru.
"Volim biti neovisna što se tiče novaca da mogu imat neki svoj džeparac da ne moram ovisit toliko o roditeljima i naravno i zbog društva", rekla je nadodavši da će si nešto spremiti za studij. Ipak, ne više od 15.000 kuna, zbog godišnjeg limita.
"S obzirom da smo i na moru taj limit se prijeđe vrlo brzo tako da naravno da bi mi bilo odlično da se taj limit poveća", istaknula je.

Naime, studenti su došli do rješenja po kojem bi godišnji limit trebao iznositi 22 i pol tisuće kuna. Za izračun su uzeli minimalnu propisanu satnicu od 29 kuna i 30 lipa i sve njima prema sveučilišnom kalendaru raspoložive dane u godini. Kada se sve zbroji, tako bi studenti kroz regularan rad mogli zaraditi oko 13 i pol tisuća kuna i za rad nedjeljom dodatnih 9 tisuća kuna.
Neven Pintarić, predsjednik hrvatskog studentskog zbora kaže: "Svakako je intencija da se ipak tu studenti iskoriste kada su već tu i svakako će im to koristiti kao neke stečene kompetencije na tržištu rada jednog dana tako da nam je to inicijativa, a usput će studenti zaraditi".
Erika Drviš bavi se ugostiteljstvom i ističe kako oduvijek zapošljava studente jer su se njoj pokazali kao izvrsni radnici.
"Naravno da zapošljavamo studente posao u ugostiteljstvu je naporan tako da u principu već stari čovjek ga ne obavlja s tolikom lakoćom kao mlađi", rekla je istaknuvši i kako ih strani gosti vole jer su komunikativni, nasmijani te tečno govore strane jezike.
"Studenti kad rade puno pomognu domaćinstvu ili si ako ništa drugo uštede za one bitne stvari u životu, autoškolu ili nekakav mobitel koji su si zamislili, a s druge strane je to ful pozitivno za njih jer stječu radne navike", dodaje Drviš.

Upravo bi ova sjajna studentska ideja mogla biti rješenje dugogodišnjeg problema s nedostatkom radne snage.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma kaže: "Mi računamo i predviđamo da bi negdje oko 15-ak tisuća studenata ove godine, ukoliko se naravno stvore uvjeti za to, moglo raditi u turističkoj industriji, a kad znamo da smo procjenjivali, a mislim da je to realno da će nam nedostajati između 30 i 35 tisuća ljudi onda vidimo da gotovo polovicu tog nedostatka možemo pod navodnicima pokriti sa studentima".
Ističe kako je cilj iskoristiti sav domaći potencijal: "To nije samo pitanje turizma to je pitanje i ostalih industrija prije svega trgovine IT sektora naglašavamo i ponavljamo zašto ne omogućiti svima koji to žele da rade", navodi te predlaže iznos novog limita od 30 tisuća kuna.