Zbog enormnog povećanja cijene plina očekuju se i do 50 posto veći računi za toplinsku energiju, a pretpostavlja se da će Vlada i tu morati reagirati kako bi to poskupljenje bilo manje, piše Jutarnji list.
Kada je, pak, riječ o cijeni plina za kućanstva, ona se do kraja ožujka iduće godine neće mijenjati.
Zbog Vladinih mjera struja je od 1. travnja za kućanstva poskupjela 9,4 posto, umjesto 23 posto koliko je trebala biti povećana u tom razdoblju, ali u ovoj situaciji kada je cijena struje na burzi i više od 600 eura po megavatu, iako to još nitko ne potvrđuje, izgledno je da će od 1. listopada i građani morati plaćati nešto skuplju struju. Samo je pitanje koliko će Vlada i HEP intervenirati da ublaže to poskupljenje.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić kazao je za Jutarnji list kako bi mjere Vlade trebale biti dobro balansirane kako bi se pomoglo poduzetnicima i kućanstvima te da paket mjera ne bi trebao previše intervenirati u cijene energenata jer bi to moglo imati kontraefekt.
Smatra da cijenu treba približiti tržišnim uvjetima, a da treba pomoći socijalno najugroženijim skupinama u društvu, koje to zaista ne mogu platiti.
Kada je pak riječ o toplinskoj energiji, HEP Toplinarstvo drži 90 posto tržišta, a građani sada plaćaju od 16 do 18 lipa po kilovat satu, dok je tržišna cijena oko 70 lipa.
"Nemoguće je očekivati da cijena toplinske energije bude 17 lipa. Ne mora biti ni 70 lipa, ali mora doći do korekcija kako ne bi došlo do bespotrebnog rasipanja te energije. Cijenu moramo približiti tržištu, pomoći najugroženijima, a radije onda rasteretiti porezna opterećenja plaća kako bi građani to mogli platiti. Vlada bi tu trebala uz što manje intervencije održavati što veći BDP", kazao je Pudić.
Ističe i da se mora pomoći poduzetnicima jer ako im značajno narastu troškovi, doći će do povećanja cijena prema potrošačima.
Pudić također ne smatra da je dobra ideja da se škole, vrtići, bolnice i druge javne ustanove prebace u kategoriju kućanstvo, jer smatra da ih se time ne potiče na štednju.
"To bi bila preniska cijena, a opet te troškove netko će morati snositi. Škole bi možda mogle napraviti neku preraspodjelu radnog vremena, produljiti zimske praznike pa raditi više preko ljeta, nabaviti bolju opremu za rad učenika u školama, jer preniska cijena energenata ne smije biti prevelik poticaj da se ne štedi na energiji", kazao je Pudić za Jutarnji list.