Najave drastičnih poskupljenja nisu dobre. Naime, RTL Danas je sa stručnjacima analizirao cijene energenata na tržištu prema kojima će se formirati cijene za kućanstva za najosnovnije režije i došao do dosta crnog scenarija koji nas čeka. Tako bi od prvog listopada računi za struju trebali narasti za 30 posto. U začarani krug poskupljenja, zbog rasta cijena struje ulazi i poskupljenje vode za 50 posto. Izračuni za plin pokazuju još drastičniji skok, za čak 76 posto. Šest hrvatskih gradova grije se na toplanu, a neslužbeno se govori da bi i ona mogla poskupjeti za 50 posto.
Poskupljenja režija su izračunata bez intervencijskih mjera Vlade koje su u izradi i bit će usvojene na sjednici u rujnu.
Državni tajnik: Intenzivno radimo na tome kako i na koji način pomoći
"Jasno da mi sad intenzivno radimo kako i na koji način pomoći gospodarstvu, građanima i ostalima da taj cjenovni udar se ne dogodi. Jasno vam je da cijenu električne energije koju hrvatski građani plaćaju je ustvari 57 eura mW. Neka svaki građanin pogleda burzu, prešli smo magičnu brojku već udaramo i u 600", kazao je za RTL Danas Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
Građani koji su uložili u solarne elektrane ili energetsku obnovu svojih domova lakše će podnijeti poskupljenja. Oni koji nisu, dugoročno bi trebali razmisliti upravo o tome, a kratkoročno - štedjeti.
Novotny: Uvoditi premije za one koji štede, a kažnjavati one koji to ne čine
"Ljudi trebaju biti racionalni prije svega, ali teško ćete smanjiti grijanje ako imate malu djecu doma, teško ćete vi smanjiti tu temperaturu na 19 - 21. Svi znamo da je to stvar izbora, nego potrebe. S druge strane oni koji mogu racionalnije se ponašati, cijene energenata su do sad bile u socijalnoj energiji, pa je bilo i razbacivanja energije", smatra Vladimir Sabo, energetski stručnjak.
Upravo razbacivanje energije trebala bi biti okosnica kod donošenja novih mjera, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. "Vladine mjere ukoliko idu u cilju intervencije u tržišne cijene, bi bile potpuno pogrešne. Vidimo da u razvijenim zemljama vlade razmišljaju kako bi poticali štednju, mjerama i mehanizmima, a kažnjavali rastrošnost. Uvoditi premije za one koji štede, a kažnjavati one koji to ne čine", kazao je Novotny.