Cijene hrane divljaju, a nekim proizvodima skočile su i do 90 posto u odnosu na prošlu godinu. Što se to događa s poskupljenjima i kako su takove cijene moguće kada se zna da je inflacija 12 posto, za Slobodnu Dalmaciju komentirala je Vedrana Pribičević, ekonomska analitičarka i viša predavačica na uglednoj Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
"Inflacija se mjeri indeksom potrošačkih cijena koji u sebi sadrži cijene 900 proizvoda na koje potrošači troše svoj mjesečni dohodak - od hrane, pića pa sve do prijevoza, energije, stanovanja ili zdravlja. Svaka od tih kategorija ima svoj ponder, odnosno udio koje to dobro čini u potrošačkoj košarici", pojašnjava uvodno Pribičević te dodaje kako rast cijena benzina neće imati isti utjecaj na veličinu inflacije kao rast cijena jestivog ulja, prvenstveno zato jer u ukupnoj potrošačkoj košarici jestivo ulje vrijednosno zauzima manji dio nego benzin.
Ističe da nema puno smisla ni uspoređivati cijene hrane iz kataloga jednog trgovačkog lanca budući da se indeks potrošačkih cijena konstruira iz podataka 38 000 različitih cijena prikupljenih na unaprijed određenim, nasumično odabranim mjestima. "Inflacija od 12 posto je statistički podatak koji predstavlja prosjek i koji se koristi u razne svrhe, primjerice vođenje monetarne politike, no on nužno ne odgovara subjektivnom dojmu inflacije koji građani imaju kada odlaze u trgovinu niti je u konačnici namijenjen tome. Iskustva inflacije svakako se razlikuju sa obzirom na to kojem dohodovnom razredu pojedinac pripada jer oni s nižim dohotcima veći dio svojih primanja troše na hranu pa ih inflacija pogađa više od bogatijih", kaže.
'Bilo kakvo petljanje države u cijene prije ili kasnije dovede do nestašica'
Napominje i kako je pandemija skrenula pozornost ekonomista na tu činjenicu pa su profesori sa zagrebačkog Ekonomskog instituta izračunali inflaciju za različite dohodovne skupine te aktivno pozivaju na korištenje novih dostupnih podataka poput onih transakcijskih s blagajni supermarketa da se konstruiraju indeksi koji bolje reprezentiraju iskustva inflacije građana.
Na pitanje, kako to da su cijene u Mađarskoj znatno niže nego kod nas, Pribičević kaže da su tamo ograničene cijene niza artikala otkako je počela invazija na Ukrajinu. "To je uvedeno skupa s ograničenjima količina artikala koji se mogu kupiti u supermarketu. Međutim, tu nastaje jedan drugi problem, a to je da supermarketi uz rast troškova ne mogu više prodavati proizvode kojima su ograničene cijene uz gubitke. Mnogi supermarketi u Mađarskoj su već počeli smanjivati zalihe ili jednostavno prestali naručivati proizvode kojima su vladinim dekretom zaleđene cijene.
Poanta je u tome da bilo kakvo petljanje države u određivanje maksimalnih cijena proizvoda prije ili kasnije dovede do nestašica ili neke ili sve tržišne aktere izbaci sa tržišta", kaže Pribičević pa podsjeća da smo i mi imali nedavno sličan slučaj s malim benzinskim postajama kada je vlada ograničila cijene benzina.
'Ako kupite piletinu na 100 kuna, trgovcu šaljete poruku da pristajete na tu cijenu'
Pribičević napominje da jedan od uzroka inflacije može biti i povećanje marži odnosno, kada prodavači povećaju cijene samo zato jer imaju tržišnu moć i vjeruju da će kupci i dalje kupovati proizvod. "Naravno, ako mi kupimo pileća prsa po 100 kuna po kilogramu, time im dajemo do znanja da pristajemo na tu cijenu. Tada se bolje suzdržati od kupovine, prolistati kataloge, te će neprodane zalihe vrlo brzo biti signal prodavaču da snizi cijenu. To je jedino što možemo napraviti kao potrošači, ne kupiti proizvod ako je cijena apsurdna, i potražiti zamjenu", smatra Pribičević i građanima savjetuje da prate kataloe i akcije te da svoje kupovine prilagode tome ako je moguće te napominje da se sada osjeti i utjecaj turističke sezone na cijene.
