Talibani su u šli u Kabul, a njihovi zapovjednici očekuju miran prijenos vlasti sljedećih nekoliko dana. Život pod šerijatskim zakonom u kojem se život može izgubiti zbog preljuba, neslaganja s vlašću ili izlaska u zabranjeno vrijeme - bit će nešto što će zapadni svijet sada moći samo promatrati.
Kako se dogodilo da nakon 20 godina rata zemlja tako "lako" padne u ruke talibana, te što se sada u Afganistanu može očekivati, pojašnjava gost RTL-a Danas profesor Mirko Bilandžić, nositelj kolegija Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti na Filozofskom fakultetu.
Nakon 20 godina rata, proizlazi da je sve bilo uzalud. Što Vi kažete, što to sad znači za svijet?
Kazao bih da je ovo s povratkom talibana na vlast jedna prekretnica koja ima svoje povijesne implikacije, ali mi se čini još ozbiljnije za pitanja međunarodne sigurnosti. Očigledno iz povijesti do sada nismo ništa naučili. Ovaj je slučaj pokazao da sve velesile, od Velike Britanije u 19. stoljeću, Sovjetskog saveza u 20. stoljeću i od Amerikanaca u 21., nitko nije uspio pokoriti Afganistan. S druge strane, imamo sitauciju koja jasno ukazuje da je Zapad zbog vojne nadmoći sposoban ostvariti briljantne vojne pobjede, što je bilo rušenje talibanskog režima 2001. godine. Međutim, Zapad očigledno ima ozbiljan deficit u pogledu post ratne izgradnje tih društava koja su iz drugog kulturološkog kruga.
S treće strane, u tim kaotičnim društvima koja su u stvari u nekom stanju rata svih protiv sviju, ponovno se pokazuje da su te islamističke strategije, kako to oni zovu, upravljanja divljaštvom, a to je u stvari kapitaliziranja kaosa od strane jedino onih koji su dobro organizirani, a to su islamisti i da se ovdje pokazalo da su sposobni vratiti se na vlast. Rekao bih da je to ne samo jedan ozbiljan poraz Zapada i zapadnih modela upravljanja krizama, već bih rekao bih da je ovo višestruka pobjeda talibana koji su nakon rušenja 2001. godine gotovo nestali sa scene, a vratili su se još moćniji i još organiziraniji i ono što je posebno bitno, očito s određenom podrškom i legitimitetom do tada pro američkih kolaboracionista u Afganistanu, uključivo i afganistanske državne sturkture do jučer.
Kakav se sada tip vladavine i kakav oblik režima očekuje u toj zemlji?
To nemamo puno dilema, to će biti forma islamističkog emirata, koji je prije postojao, jedna ultra konzervativna islamistička ideologija, dakle sa oblicima totalitarizma, što znači da možemo očekivati opet rigidnu, ne samo interpretaciju, ali i praksu islamskog šerijatskog prava, što je jedna fundamentalistička ideologija koja može neminovno gurnuti Afganistan minimalno u forme sektaškog nasilja, prije svega u odnosu na do jučerašnje kolaboracioniste Zapada, a bojim se i puno ozbiljnije, a to je da se može naći na rubu građanskog rata.
Ono što možda nije bilo uzalud u postupanju Zapada je to da su talibani, do jučer svjetski neprijatelji broj jedan, dobili stanoviti legitimitet, i da ih je Zapad, prije svega SAD, priznali minilano u veljači prošle godine kada su sklopili sporazum izvan dosega tadašnje afganistanske vladeš to mi se čini da bi moglo utjecati na talibane i na njihove pokušaje traženja legitimiteta i suradnje u okviru međunarodnog poretka, što će neminovno utjecati i na geopolitičku strukturu, i svijeta, a pogotovo na tom području, prije svega na relaciji između Saudijske Arabije, Irana, Pakistana, Sovjetskog Saveza, Kine i SAD-a.
Što to sve znači za sigurnost Europske unije, odnosno konkretno i za Hrvatsku, koja je također bila prisutna u Afganistanu?
Hrvatska je naravno dio zapadne alijance koja je imala svoju ulogu u tim pokušajima neuspješne post konfliktne izgradnje Afganistana. Ako znamo da je to jedan fundamentalistički, isključivi režim, ideloogija i praksa, ono što možemo očekivati, s obzirom na to da ona ima svoju nasilnu dimenziju, vrlo je izvjesno da je uloga talibana i njihov ugled u okviru islamskog svijeta, da će rasti i da će ta ideologija biti prakticirana i emitirana od šire islamističke podrške. Ako znamo da je u srži takvog postupanja između ostalog i sektašktvo i sam terorizam, naravno da eskalaciju terorizma možemo očekivati kao izravnu posljedicu ovoga što se dogodilo u Afganistanu. Možemo očekivati nemire i sukobe te možda i građanski rat u Afganistanu koji se prelijeva na okolna područja pa možemo očekivati i nove izbjegličke valove sa tog područja prije svega prema Europi, koji definitivno mogu završiti na ovim prostorima.
