Uoči predsjedanja Hrvatske Europskom Unijom na adresu Vlade Andreja Plenkovića stiže kritično pismo iz Bruxellesa.
Ono što zamjeraju Banskim dvorima je neuspjeli obračun s korupcijom i neprovođenje oštrijih reformi mirovinskog sustava i zdravstva.
Jača borba protiv korupcije, jedan je od zahtjeva koji je Europska komisija uputila Hrvatskoj, smatraju da korupcija, posebice na lokalnoj razini, nije dovoljno suzbijena. Iz Bruxellesa napominju i da treba reducirati zaostale sudske predmete.
VEZANI ČLANCI
- Ministar Marić u RTL-u Danas: 'Kompletni javni sustav treba temeljitije reformirati'
- Nove packe iz Bruxellesa: Europska komisija poslala Plenkoviću popis svega što nije napravljeno
Ulaganjem u pravosuđe do smanjenja korupcije
Upravo u ulaganju u pravosuđe financijski konzultant Andrej Grubišić vidi i korak prema smanjenju korupcije.
"Za reduciranje korupcije su dvije stvari bitne. Reduciranje prisustva države u gospodarstvu i istovremeno prava uloga i učinkovito sudstvo. Mi trenutačno imamo problema i s jednim i drugim", kaže Grubišić.
Pred pravosuđem je još mnogo posla, no ministar pred kraj godine naglašava pozitivna postignuća. "Proveli smo spajanje sudova, jako smo digli digitalizaciju na sudovima", kazao je prije dva dana ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
"Padamo iz godine u godinu"
Za oporbu je, tvrde, ocjena Europske komisije očekivana. "Iz godine godinu padamo u indeksu percepcije korupcije i da su nam zbog korupcije u Hrvatskoj zatvorena brojna vrata, ne samo u EU, nego nažalost da je ta korupcija napravila to je mnogima u Hrvatskoj ukradena budućnost i elementarno ljudsko dostojanstvo", kazao je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
"Ne samo da nije iskorijenjena korupcija, Hrvatska je uvjerljivo zadnja država. Hrvatska nije iskoristila sve one prednosti koje je mogla iskoristiti članstvom u EU", kaže predsjednik HSS-a Krešo Beljak.
Komisija pozitivno o obrazovnoj reformi
Na obrazovnu reformu i smanjenje administrativnih opterećenja Komisija pozitivno gleda. "Što se mojih uspjeha tiče, nema dileme da je to uvođenje kurikularne reforme u sve škole", kazala je prije dva dana ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Dobro su upoznati i s odustajanjem od dijela mirovinske reforme i produljenja radnog vijeka, a zahtijevaju i reformu sustava javnih plaća.
Dio izvješća kontradiktoran...
Stručnjaci ističu i da je dio izvješća kontradiktoran jer zagovara racionalnije ponašanje države, a s druge strane sugeriraju prestanak rezanja poreza.
"Moram priznati da me zasmetalo to da ne bi trebalo dalje rezati poreze. Smatram baš suprotno, da su veliki porezi posljedica velike državne potrošnje koja je rezultirala slabim privatnim sektorom, a slab privatni sektor nas je doveo do toga da su svi osim Bugara koji su bili u socijalizmu, a danas u EU, imaju veću kupovnu moć od Hrvata", kaže Grubišić.
Pa bi i ocjene Europske trebale biti putokaz u kojem smjeru treba ići i koje reforme provoditi kako bi život u Hrvatskoj, a i gospodarski rast bili bolji.
