mrtvo 13 posto stabala /

Stručnjak sa Šumarskog instituta: 'Marjanu prijeti sušenje borova ukoliko odgovorni što prije nešto ne poduzmu'

Image
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Lovro Rumora iz Zelenih upozorio je da se nisu provodile gospodarske osnove koje su mogle dovesti da dobijemo mješovitu šumu, pa je normalno da se danas ovo događa

4.1.2018.
17:42
Marko Prpic/PIXSELL
VOYO logo

Marjanu prijeti sušenje alepskog bora ukoliko odgovorni što prije nešto ne poduzmu. Do sada je mrtvo ili osušeno 13 posto stabala, a 7 posto ih se počelo sušiti. Ukupno 13 tisuća borova je već gotovo ili je u procesu odumiranja, a to je petina park šume, piše Slobodna Dalmacija. 

O zabrinjavajućem stanju progovorio je Milan Pernak s Hrvatskog šumarskog instituta u knjižnici 'Marko Marulić'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prosječna dob napadnutih borova je 60 do 70 godina, kakvih imamo najviše, dakle, ne suše se najstariji borovi. Jedan od mogućih uzroka je monokultura bora zbog čega je jako podložan napadima. Tu su i nepovoljne klimatske promjene. A imamo i mediteranskog potkornjaka. To zovemo 'ulančavanje'. - objašnjava Pernek, koji je unatoč tome što ne stradavaju samo najstariji borovi uvrstio i starost u moguće uzroke sušenja, “jer imamo 60 – 70 godišnja stabla, nemamo 20 godišnja, pa je to neki utjecaj”, otkriva Pernek. 

Lovro Rumora iz Zelenih upozorio je da se nisu provodile gospodarske osnove koje su mogle dovesti da dobijemo mješovitu šumu, pa je normalno da se danas ovo događa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ono što zove na alarm je da su sve biljne zajednice ugrožene na Marjanu jer oboljevaju, a inače su jako otporne, poput čempresa koji ima jaku smolu, a koji se već pred pet godina počeo sušiti o čemu smo obavijestili Javnu ustanovu i tražili da se šuma prorijedi. Moramo hitno istrijebiti potkornjaka, on se vrlo brzo širi, to je progresija koja zabrinjava", istaknuo je Rumora. 

Ravnatelj Javne ustanove Robert Koharević kaže da će se ubrzo napraviti akcijski plan, a početkom 2019. program gospodarenja, kad bude jasno kome Marjan u vlasničkom smislu pripada.

"Moramo prvo odstraniti 'crvene' borove koje naši sugrađani vide, jer oni smetaju iz estetskog razloga, ali potkornjak nije više kod njih. Cilj naše akcije kroz ožujak i travanj će biti piljenje onih drugih stabala kod kojih je potkornjak tek započeo sušenje. Deblovinu i granjevinu koju ne budemo mogli iznositi iz šume pokrivati ćemo mrežama natopljenim insekticidom, tako da se potkornjak neće moći dalje širiti. Naravno, postavit ćemo i feromonske klopke", otkrio je, piše Slobodna Dalmacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo