Europski parlament usvojio je rezoluciju o velikim projektima prometne infrastrukture u EU, kojom poziva države članice da svoje nacionalne projekte usklade sa strategijom razvoja europske prometne mreže TEN-T.
Prijedlog o kojem se trenutno vode razgovori između Europske komisije, Parlamenta i Vijeća EU-a - Uredba o transeuropskoj prometnoj mreži - uključuje i Hrvatsku, čije su prometne dionice predviđene u čak četiri od ukupno devet koridora obuhvaćenih strategijom.
"Dosta EU fondova i mogućnosti povlačenja novca iz EU fondova vezano je uz to je li neka cesta ili pravac dio TEN-T mreže ili ne", pojašnjava doc. dr. sc. Marko Ševrović, predstojnikom Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti. "Mi do sad recimo nismo mogli prijaviti neku cestu jer nije bila kategorizirana kao TEN-T cesta, a sada smo dobili proširenje toga i imamo više mogućnosti za prijavu. Ne želim zvučati kao političar, ali ovo je velika pobjeda naše diplomacije. Ispravili su nešto što je godinama bilo loše i u stručnom smislu, veliko bravo, to je velika stvar za Hrvatsku", dodaje Ševrović.
TEN-T, zapravo europska prometna mreža, ima za cilj povezati cijeli kontinent uklanjajući istovremeno problem uskih grla, koja ometaju funkcioniranje prometne mreže, a posljedično i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Taj je problem posebno izražen u sektoru željeznice gdje među EU članicama postoji niz nekompatibilnosti.
Velik uspjeh
Hrvatska je uključena u Mediteranski, koridor Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Zapadni Balkan te bi za sve projekte na ovim pravcima od 2024. operativno mogla povući ogroman novac od planiranih 26 milijardi eura za realizaciju spomenutih koridora, a Komisija državama članicama sugerira i pojednostavnjenje administracije, kako bi se projekti realizirali u što kraćem roku.
"Fokus je definitivno na Istri. Tu je ispravljena pogreška oko Istarskog ipsilona, oko željeznice, tu je spoj Rijeke i Trsta, luka Rijeka kao bitna luka na tom koridoru koja je sada stavljena u puno bolji položaj nego što je bila prije. To su pobjede jer će sada biti puno lakše doći do novca namijenjenih za razvoj tih koridora", kaže prometni stručnjak dodajući da će naglasak biti na željeznici.
"Europa u svom green dealu zagovara razvoj putničkog i teretnog prijevoza željeznicom. Mi smo cestovnu infrastrukturu razvili vrlo kvalitetno, još postoje dijelovi koje moramo razviti, ali fokus će u sljedećih 10 do 15 godina sigurno biti na željeznici. Moramo od Zagreba do Munchena, Milana ili Beča moći doći u roku od 4 do 5 sati maksimalno", nastavlja Ševrović.
Razvoj željezničke infrastrukture bitan je i za lokalno stanovništvo i za turizam. Osim što olakšava dnevne migracije, Ševrović napominje kako razvijen javni prijevoz rješava problem turizma baziranog isključivo na auto-turizmu, što je trenutno velik hrvatski problem.
"Bit ću možda zloguki prorok, ali ova godina će biti najgora u tom smislu, vidjet ćemo ogromne gužve. Sva primorska mjesta su ljeti kompletno blokirana, ne možete se autom pomaknuti, a unifikacija javnog prijevoza ne postoji", kaže Ševrović.
Problem sekundarne mreže
Uspješan hrvatski projekt u okviru TEN-T mreže, u koji je uloženo 418 milijuna eura, je bolja povezanost Južne Dalmacije s cestama u mreži TEN-T-a.
"Usvojena Rezolucija o velikim prometnim projektima u EU u svojoj srži govori o činjenici da nacionalni prometni prioriteti moraju biti usklađeni s EU prometnim ciljevima, odnosno s TEN-T mrežom. To je izuzetno važno uoči nadolazećih parlamentarnih i EU izbora u RH, budući da ne želimo mijenjati strateške europske prometne prioritete svakih par godina - ovisno o rezultatima izbora", pojasnio je za Hinu u utorak neovisni eurozastupnik Mislav Kolakušić.
Istaknuo je da ga posebno veseli što su kao prioritetni pravci prepoznati oni koji spajaju dvije ili više država, poput spoja Istarskog ipsilona na slovensku mrežu autocesta ili spoja Zagreb-Maribor-Graz ili pak spoja Rijeke, preko Slovenije, do Italije te je apelirao na Vladu da pripremi projekte, kako bi već 2024. godine operativno mogla povući novac.
Jedina relativno loša strana ove priče, koja čak i nije krivnja Hrvatske, leži u činjenici da TEN-T koridori čine mali postotak mreže u našoj zemlji.
"U Hrvatskoj imamo jako veliko investiranje u glavne pravce, a minimalno investiranje u sekundarne pravce, unutar zemlje. To je ono gdje Hrvatska ima problem s investicijama i na neki način zapuštamo određeni dio mreže, a cijena radova i materijala ide gore. Tu moramo drastično povećati investicije, a očito je da nam tu Europa neće puno pomagati", upozorava Ševrović.
Apelira stoga na naše europarlamentarce da pred Europskom komisijom ukažu i na problem sigurnosti prometa na sekundarnoj mreži, koja nije dio TEN-T-a.
"Moramo naći fondove kojima ćemo moći ulagati u tu mrežu. Nadam se da će našim europarlamentarcima to biti sljedeći zadatak, kad im već toliko dobro ide", zaključuje Ševrović.
