U Hrvatskoj virusa zasad nema, sve dosadašnje sumnje pokazale su se neopravdanima. Ali kao što je zaraza stigla u sedam zemalja Europske unije, tako će stići i u Hrvatsku, samo je pitanje kada.
Cijeli svijet govori o ubojitom koronavirusu, zatvorene su granice prema Kini, prekinuti letovi, a šest dana nakon proglašenja globalne zdravstvene krize, intenzivnije mjere odlučila je provesti i Hrvatska.
A kad zaraza stigne, onda će to prvi saznati dr. Ivan-Christian Kurolt, biolog s Odjela za znanstvena istraživanja u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" koji je stigao u Direkt kao gost.
- Dosad su svi slučajevi bili negativni, ali nije navedeno o koliko je točno testova riječ. Također, javnosti je nepoznato koliko je potrebno da bi se potvrdilo ima li osoba koronavirus ili nema?
"Sve skupa bilo je šest testova i svi su bili negativni. Sam postupak nije puno drukčiji prema drugim bolestima. Dobijete uzorak specifičan za dan bolesti u kojem se pacijent nalazi pa u tom trenutku obrađujemo uzorak u sigurnom ambijentu kako bi se zaštitili pri radu s infektivnim uzorcima. Nije to ništa posebno, ponajprije je riječ o uređaju koji potiskuje virus koji bi se mogao generirati u posebnom smjeru pa se on filtrira van. Mi nismo u izravnom kontaktu s virusom. Naravno, tu su i pravila da se ne dirate po licu ili očima nakon rada s uzorkom, nosimo posebnu odjeću i rukavice", kazao je biolog Kurolt pa otkrio koliko je zapravo opasan ovaj virus čija je smrtnost dva posto:
"Postotak je jedan broj, a drugi broj je broj oboljelih. Kod gripe je ogroman oboljelih, koji se broje po cijelom svijetu u više milijuna pa je i manje od jedan posto smrtnosti poveći broj. U ovom slučaju imate veći postotak smrtnosti, ali broj oboljelih je nizak. Često se događa da virus gubi na virulenciji i patogenosti kad se prenosi s čovjeka na čovjeka."
- Doktor IvanĐikić rekao je također da očekuje slabljenje virusa kad se počne prenositi s čovjeka na čovjeka. Ujedno, pokazalo se i da su dosad umrle samo osobe iz Wuhana, koji je žarište. Zato se postavlja pitanje je li virus baš toliko opasan kako se prikazalo u prvi mah?
"Ne bih išao tako daleko... Mislim da se sad pazi i brzo testira kad se pojavi sumnja na virus. Tako da se jako puno blagih slučajeva otkriva u inozemstvu. Možda ih se ne bi otkrilo bez tako ranog testiranja i možda je baš to razlog zašto će smrtnost nastaviti opadati. Kao u slučaju obične gripe", tvrdi Kurolt.
- Znanstveni časopisNature objavio je da su šišmiši vjerojatni uzročnici.
"Moguće, ali to ne znači nužno da su ljudi jeli šišmiše. Dovoljno je udahnuti virus i zaraziti se. A sama zaraza može nastati u svakom trenutku kad se nešto kuha, baca, kad se gazi po izmetu šišmiša. Tad se diže aerosol i prašina pa je moguća zaraza. Znači, ne morate jesti životinju", objasnio je biolog.
- I kad je SARS harao, prenosile su ga životinje. Konkretno, cibetka.
"Ono što je bitno da bilo koji virus zarazi čovjeka jesu njihovi receptori. Moraju naći ulaz u stanicu, a kod ovog virusa pokazalo se da koristi protein koji se nalazi kod svinja, cibetke i nekih vrsta šišmiša. To je neka poveznica i sad se priča da cibetka djeluje kao "međudomaćin" koji omogućavazarazu većih bića, kao što su ljudi", naglasio je dr. Kurolt pa komentirao kad će stići cjepivo:
"Prerano je nagađati o tome. Priča se o mogućnostima kako iskoristiti ideje i alate koji su se koristili za SARS epidemiju. Vidjet ćemo kad dođe ljeto i više temperature. Jer inače se zimi virusi lakše šire."
- Svejedno, panika vlada od prvog dana, no čini se podosta pretjerana?
"Definitivno mislim da je panika prevelika i raširila se znatno. To je histerija koja se nađe, ali nema razloga za nju", zaključio je dr. Christian Kurolt.
