Vlada je u četvrtak donijela zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, obvezavši nadležne službe - Državni inspektorat, poreznu i carinsku upravu, HANFA-u te nekoliko ministarstava na pojačane kontrole cijena te je naredila svim poslovnim subjektima koji su povisili cijene roba i usluga da ih vrate na razine od 31. prosinca 2022. godine, prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
'Vladina mjera teško može donijeti pozitivne efekte'
Ta je odluka naišla na niz kritika ekonomskih stručnjaka koji smatraju da se država ne bi trebala miješati u politiku cijena niti regulirati tržište. Komentirajući za Net.hr odluku Vlade odmah nakon što je donesena, ekonomski analitičar Petar Vušković izrazio je sumnju da takva mjera može donijeti pozitivne efekte i da se cijene mogu tek tako vratiti na razinu na kojoj su bile prije zaokruživanja zbog uvođenja eura.
''Trgovac uvijek ima mogućnost da u okviru slobodnog tržišta definira cijenu koju želi. Ako može prodati neki proizvod za 10 eura, on sigurno nema namjeru prodati ga za devet eura. Tako naprosto funkcionira tržište'', kazao je.
Posebne naljepnice za poštene trgovce
Vušković nam se javio u subotu sa svojim prijedlogom mjere za suzbijanje inflacije uzrokovane zaokruživanjem cijena. Kaže da je jedan od načina smanjivanja cijena na razinu prije zaokruživanja cijena zbog uvođenja eura kao i pomoć u suzbijanju daljnje inflacije - dodjeljivanje naljepnice ''fair trader'', odnosno ''pošteni trgovac''.
''S obzirom na to da se osobna potrošnja najvećim dijelom odvija u trgovini, ovu oznaku bi prvotno dobivali trgovci, a kasnije i uslužne djelatnosti pa i javne institucije. Naljepnicu 'fair trader' dobili bi samo oni trgovci koji su zadržali cijene na postojeću razinu, odnosno nisu zaokruživali cijene zbog uvođenja eura. Takva naljepnica bi se lijepila na vrata trgovina kako bi kupci znali da u tim trgovinama nije došlo do rasta cijena. Fer trgovci bi dobili ne samo povjerenje tržišta već i besplatan marketinški prostor na državnoj televiziji, HRT-u, gdje bi se u ovoj kampanji isticali", kaže Vušković.
Zaobišli bi 'crne liste' i izbjegli negativizam
Napominje da bi se time zaobišle crne liste trgovaca odnosno negativizam, a istaknuli samo oni trgovci vođeni tržišnom etikom.
''Cilj takve kampanje bi bio psihološke naravi i mogla bi trajati kroz cijelu 2023. godinu. U kampanju bi trebali biti uključeni inspekcijski nadzornici i građani koji bi prijavljivali povećanja cijena. Na ovakav način bi se natjerali trgovci ne samo da vrate cijene na postojeću razinu, nego i da smanje cijene. Cilj je osvijestiti građane gdje mogu kupovati, a koje trgovce izbjegavati. Ovakve slične primjere smanjivanja cijene na tržištu možemo pronaći kod zemalja koje su uvele euro prije nas, primjerice Latvije'', ističe Vušković.
