Zagrebačka policija podnijela je kaznenu prijavu protiv maloljetnika, kod kojeg je tijekom subotnjeg prosvjeda na Trgu žrtava fašizma pronađen, uz ostalo, nož, više staklenih boca ispunjenih zapaljivom tekućinom i improvizirana naprava s čavlima i predan je pritvorskom nadzorniku
Maloljetnik kod kojeg je pronađeno hladno oružje i pirotehnička sredstva sudjelovao je u subotu na prosvjedu protiv Vlade i vladajućeg HDZ-a, a koji je organizirala inicijativa "Slobodni zajedno".
Iz Policijske uprave zagrebačke (PUZ) u ponedjeljak je priopćeno da je maloljetnik osumnjičen za počinjenje više kaznenih djela.
I nekoliko dana nakon ovog incidenta traju analize toga što se i kako se ovo moglo dogoditi.
Što kažu stručnjaci?
"Maloljetnik je bio povezan s osobama koje su ove i prošle godine bile prijavljene za kaznena djela povezana s terorizmom. Nije izravno sudjelovao u njihovim aktivnostima, ali se s njima dovodio u vezu i kao takvog smo ga imali pod nadzorom", rekao je voditelj Službe terorizma u MUP-u Krešimir Mamić u emisiju Hrvatskog radija "U mreži Prvog", dodavši kako je istraga još u uvijek tijeku te da ne može iznositi detalje.
"Postoji jedan skup dokaza koji ukazuju na neko moguće nasilje na jednom skupu, ali ne bih zaključivao je li nešto što vuče na terorizam. Mora se utvrditi ishodište i ishod. I jedno i drugo mora imati političku dimenziju i da se otklone bilo kakve psihopatološke dimenzije, onda bismo mogli govoriti o tome", dodao je profesor Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Tko je zakazao?
"Tko je zakazao? Na proces radikalizacije utječe puno faktora koji su uvijek vezani. S jedne strane imamo krize, a s druge strane različite tipove nezadovoljstva i postoje pojedinci koji pokušavaju koristiti ovakve oblike za ostvarivanje ciljeva. Hrvatska duže vrijeme ima ozbiljne strukturalne probleme, ozbiljne izazove što se tiče kriznih stanja i kontinuiteta kriza koje su višestruke i one su veliki izazov za krize identiteta i društvenog i pojedinačnog, tako da odgovornost snosimo svi zajedno", rekao je Bilandžić i istaknuo i kako terorizam nije nadležnost policije, već obavještajnih sistema.
"Terorizam je ozbiljan društveni problem gdje imamo mehanizam. Ono što je presudno je uklanjanje uzroka. Ako se uzrok ne otkloni uvijek ćete imati terorizam. On je iskaz s jedne strane krize i nezadovoljstva i uvijek imate pojedinca ili grupacije koje imaju stav o vlastitoj superiornosti, a s druge strane da su nepravedno tretirani i osjećaju se ranjivi. To su ljudi s margina društva koji odu u različite tipove ponašanja", kazao je.
Najbitnija edukacija
"Brinu li me trendovi? Prije dvije godine Hrvatska je spoznala da ima izazov unutarnjeg terorizma te se toplo nadam da će ova istraga pokazati da nema elemenata terorizma i da će ostati na nekom drugom obilježju ponašanja u okviru nečega što bismo mogli nazvati teroristički čin, što i ne znači terorizam, ili nekakav nasilni čin", završio je.
Tonći Prodan sa Studija forenzike Sveučilišta u Splitu smatra pak kako je najbitnija edukacija s kojom treba početi već u osnovnoj školi.
"Kada govorimo o procesu radikalizacije smatram da podizanje svijesti mladih ljudi koji su puno prisutni na društvenim mrežama i uz sve društvene probleme i uz njihove osobne značajke, ranjivost, imamo konstrukt koji je društveno opasan. Zato smatram da bi o svim stvarima trebalo govoriti u osnovnim školama. Kada nauče kako koristiti društvene mreže trebali bi naučiti kako selektivno koristiti informacije koje primaju", poručio je.
