U Hrvatskoj su dvije trećine žena koje se bave prostitucijom žrtve nekog oblika nasilja te se nalaze u visokom riziku od psihičkih i fizičkih bolesti, istaknuto je u ponedjeljak na okruglom stolu "Prostitucija i trgovanje ženama: modeli zakonske regulative prostitucije i njihov utjecaj na društvo?", te zaključeno kako bi Hrvatska trebala uvesti model dekriminalizacije prostitucije.
Sudionici okruglog stola naveli su kako bi se Hrvatska treba priključiti zemljama Europske unije koje su uvele skandinavski zakonodavni model, odnosno dekriminalizirale prostituciju te uvele stigmatizaciju i procesuiranje korisnika seksualnih usluga.
Organizatori okruglog stola su Centar za žene žrtve rata - ROSA iz Zagreba, Ženska udruga "IZVOR" iz Tenje i francusko Veleposlanstvo u Hrvatskoj, a održan je u okviru Human Rights Festivala o zakonskim regulativama prostitucije. Na njemu su govorile bivša francuska ministrica za obitelj, djecu i ženska prava Laurence Rossignol, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, Isabelle Collot iz nevladine organizacije Mouvement du Nid koja se bavi uzrocima i posljedicama prostitucije, te psihoterapeutkinja Ingeborg Krauss.
Kriminalizacija kupaca i dekriminalizacija prostitucije?
U Hrvatskoj je prostitucija regulirana Kaznenim zakonom te Zakonom o prekršajima javnog reda i mira, koji kriminaliziraju osobe koje se odaju i koriste prostituciju, kao i one koje se bave aktivnostima vezanim za pomaganje, svodništvo i organiziranje prostitucije.
Ljubičić je kazala kako se njezin ured zalaže za uvođenje modela kriminalizacije kupaca i dekriminalizacije prostitucije, kakav postoji u Švedskoj, Norveškoj, Irskoj, Francuskoj i na Islandu. "Nama je cilj da se osobe koje se odaju prostituciji ne procesuiraju, nego da se isključivo stigmatizira i procesuira korisnik usluge i da se na taj način smanji potražnja koja će dovesti do smanjenja ponude", istaknula je.
Prostitucija kao oblik eksploatacije žena
"Prostitucija je jedan oblik eksploatacije žena", dodala je i napomenula kako postoji uska povezanost prostitucije i trgovine ljudima, na što ukazuje statistika o 93 evidentirana kaznena djela prostitucije u 2017. godini, u kojima je oštećeno preko 100 žena mlađe životne dobi.
Ljubičić je iznijela rezultate istraživanja provedenih u Hrvatskoj prema kojima su dvije trećine žena koje se bave prostitucijom i žrtve nekog oblika nasilja. Ispitanice su kazale kako su doživjele odbijanje plaćanja usluga, krađu, uznemiravanje, prisiljavanje na seksualni odnos bez zaštite te silovanje od strane svojih klijenata, fizičko i psihičko nasilje od strane svodnika i oduzimanje zarade, te institucionalno nasilje.
U Njemačkoj prostitucija porasla za 30 posto
Na okruglom stolu u Kinu Europa prikazan je po prvi put dokumentarni film "Bordell Deutchland" Christiana Strackea o društvenom utjecaju zakonske regulative prostitucije u Njemačkoj, u kojoj je prostitucija legalizirana 2002. godine. O pravima i položaju prostitutki u Njemačkoj govorila je Kraus, koja je istaknula da je u Njemačkoj u odnosu na 2002. godinu prostitucija porasla za 30 posto te je na primjeru svjedočanstva iz dokumentarnoga filma zaključila da se prostitucija ne može definirati kao rad.
“Hrvatska se mora opredijeliti za model jednakosti”, kazala je i naglasila kako je to povijesna odgovornost države pred ženama žrtvama seksualnog nasilja.
Odricanje modela nejednakosti
Francuska je, na primjeru Švedske, 2016. godine u potpunosti abolirala prostituciju, a Collot je navela kako je time u Francuskoj uvedena borba protiv svodništva, penalizacija kupovine seksualnih usluga, edukacija o prostituciji i njena prevencija te podrška ženama pri izlasku iz prostitucije.
Collot je zajedno s Rossignol zaključila kako bi se Hrvatska trebala odreći modela nejednakosti i uvesti model jednakosti, te su poručile kako "prostitucija nije najstariji zanat na svijetu, nego najstariji oblik eksploatacije žena od strane muškaraca".
