Premijer Andrej Plenković najavio je da potpore za očuvanje radnih mjesta ubuduće vezivati uz cijepljenje, što nije naišlo na dobru reakciju javnosti.
Hipotetski, tvrtka u poteškoćama zbog pandemije koronavirusa koja ima 100 radnika, od kojih je njih 60 posto cijepljeno, ubuduće će moći dobiti potporu za očuvanje radnih mjesta samo za 60 cijepljenih radnika, dok za ostale neće moći dobiti subvenciju za očuvanje radnih mjesta, doznaje Jutarnji list.
Također, potpora će se moći dobiti za i radnike koji su preboljeli koronavirusa.
Kako neslužbeno Jutarnji doznaje u Vladi, od poslodavca koji je zatražio potporu Hrvatski zavod za zapošljavanje dobiva OIB radnika, a podaci potrebni za ostvarivanje potpore odsad će se uparivati s podacima HZJZ-a kako bi se provjerilo je li osoba za koju se traži potpora preboljela koronavirus ili je cijepljena te će samo u slučaju da jest (cijepljena ili preboljela) poslodavac moći dobiti potporu.
'Potpora nije temeljno ljudsko ni ustavno pravo'
Kritike na ovu najavu Vlade idu u smjeru uvjetovanja i diskriminacije. Cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u EU nije obvezno te bi navedeno bila diskriminacija radnika koji se ne cijepe.
Vlada pak, s druge strane, tvrdi da se ne radi ni o kakvoj prisili te da nitko ne pomišlja na obvezno cijepljenje. Ističu da se bilo koja državna potpora može uvjetovati, pa tako i ova.
"Potpora nije temeljno ljudsko ni ustavno pravo i kao bilo koja druga potpora ima svoje uvjete. Primjerice, prema visini primanja, prema dobi, broju članova kućanstva, prema radnom statusu... To je općeprihvaćeni instrument koji sve vlade provode za ispunjenje zacrtanih ciljeva", pojasnio je izvor iz Vlade za Jutarnji.
Kao primjer, navode se mirovine, koje se mogu primati po točno određenim uvjetima ili pak oslobođenje plaćanja poreza, ali i dopunsko osiguranje.
"Mnoge države o tome sada razmišljaju i dužnost je vlada da preispitaju je li fer da potpuno jednaka prava imaju oni koji solidarno sudjeluju u nacionalnoj borbi protiv pandemije time što su se cijepili i oni koji nisu spremni dati svoj doprinos toj borbi, a ipak očekuju društvenu solidarnost zajednice kojoj ne žele doprinijeti", rekao je sugovornik za Jutarnji. Dodao je kako je dužnost Vlade da se prema poreznim obveznicima koji financiraju proračun, mjere, a onda i cjepivo ponaša odgovorno.
"Svatko odlučuje što mu je važnije - ne cijepiti se po cijenu gubitka potpore ili cijepiti se i zadržati potporu. Tu nema prisile, to je izbor", naglasio je.
'Potpore se mogu uvjetovati cijepljenjem'
Prof. Branko Smerdel, stručnjak za ustavno pravo smatra da se sporna potpora može uvjetovati cijepljenjem, ali da bi obvezu samog cijepljenja bila teško uvesti jer bi država morala osigurati izvršenje, a tada se podrazumijeva prisila i razne sankcije.
"Kada se nešto propiše, nije nužno da se to mora svima dati. U Ustavu postoji odredba da se sloboda poduzetništva može ograničiti radi zaštite zdravlja ljudi. Potpore se mogu uvjetovati cijepljenjem i to je liberalna mjera jer nikoga ne prisiljava da se cijepi. Na određenim poslovima ne može se raditi, a da nisi cijepljen. Ja bih, primjerice, prosvjetnim i zdravstvenim radnicima propisao obvezu da se cijepe", rekao je Smerdel, dodajući da je rješenje po kojem se potpore vežu uz cijepljenje sasvim u skladu s tržišnim, liberalnim načelima - uzmi ili ostavi.
Država pokušava prebaciti odgovornost na poslodavce
Različito od prof. Smerdela, profesor Pravnog fakulteta i stručnjak za radno pravo, prof. Viktor Gotovac smatra da poslodavci ne mogu prisiliti radnike na cijepljenje, ali da država može. Dodaje kako država na ovaj način pokušava prebaciti odgovornost na poslodavce.
"Koji instrument poslodavac ima da prisili radnika na cijepljenje? Nikakav. Ne može mu dati otkaz. Ako je riječ o subvenciji, poslodavac ne bi na to imao pravo, a s druge strane nema instrumente da ispuni uvjete za dobivanje subvencije. Država time prebacuje sa sebe odgovornost jer jedino ona može propisati obvezno cijepljenje, a poslodavci mogu samo stimulirati radnike da se cijepe dodatnim danima godišnjeg odmora ili slobodnim danim, što neki već čine", rekao je Gotovac.
Također, pojasnio je kako jedino država može donijeti zakon i obvezati cijepljenje, no ističe kako je to nepopularna mjera.
"Neki poslodavci, koji su već kažnjeni jer posluju s poteškoćama, sada bi trebali biti dodatno kažnjeni. To nije pravi put. Ako država misli da se nekoga treba obvezati na cijepljenje, neka to uredi zakonski, a druga je mogućnost da zakonski pruži mogućnost poslodavcima da sankcioniraju radnike koji nisu cijepljeni, kako bi se to moglo smatrati razlogom za otkaz, iako bi to moglo biti problematično pred Ustavom", rekao je.
Tužbu protiv države je već najavila udruga Glas poduzetnik, a krovna Hrvatska udruga poslodavaca ni jučer se nije očitovala o kontroverznom premijerovu prijedlogu. Iz najveće sindikalne središnjice SSSH poručuju, pak, da "sve dok je cijepljenje dobrovoljno, sprečavanje pristupa necijepljenih radnika potporama za očuvanje radnih mjesta predstavlja ne samo cinično i perfidno prebacivanje odgovornosti nego i plodno tlo za diskriminaciju".
