STIŽE NAM POREZ NA NEKRETNINE ZA 2,2 MILIJUNA STANOVA I KUĆA: Evo tko će plaćati više, a tko manje ili isto
O porezu na nekretnine pisalo se i raspravljalo prošle godine, ali je rasprava zastala kada je porez na nekretnine prošao u paketu poreznih zakona usvojenih u prosincu 2016. (porezna reforma). Javnost je bila usredotočena na druge poreze (smanjenje poreza na dohodak, dobit, ukidanje poreza na tvrtku te uvođenje PDV-a na ugostiteljske usluge od 25 posto). Većina nije ni primijetila da je porez na nekretnine usvojen, s primjenom od 1. 1. 2018. godine.
Hrvatska ima bogat nekretninski fond
Porez na nekretnine od 1. siječnja 2018. usisat će tri dosadašnja javna davanja: komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor te spomeničku rentu, a Vladine procjene kažu da će u prvoj godini primjene donijeti oko 2,4 milijarde kuna. Za razliku od komunalne naknade koja se mora trošiti namjenski – za održavanje i gradnju komunalne infrastrukture – nekretninski porez prihod je općeg tipa pa mu je i namjena takva te će se koristiti za redovne troškove lokalnih jedinica, piše Večernji list.
Hrvatska ima bogat nekretninski fond. Prema popisu iz 2011., na svaka dva stanovnika dolazi jedna nekretnina, stan ili obiteljska kuća. Porez će se plaćati na sve prostore bez obzira na to jesu li legalizirani ili nisu te nalaze li se unutar ili izvan građevinske zone, dakle na sve stambene, poslovne, garažne, pomoćne i razne prostore bez namjene, kao što su, na primjer, zapušteni hoteli ili odmarališta.
Predmet oporezivanja bit će i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja, za koje je izdana građevinska dozvola ili neki drugi akt gradnje, kao i napuštene kuće u kojima nitko ne živi. Poreznu obvezu, po tome, ne bi izbjegli ni vlasnici ruševnih zgrada ako se one nalaze unutar građevinskog područja.
Kako pojašnjava Velimir Šonje za Jutarnji list, pogrešno je misliti da je porez na nekretnine dvostruki namet na dohodak koji je ranije oporezovan. Na prvi pogled se čini da je dohodak akumuliran pa je umjesto na račun u banci uložen u cigle i crijepove. Naizgled, porez na nekretnine isto je što i porez na ušteđenu glavnicu, što ne postoji. Međutim, nije tako. Novac u banci nosi kamatu, ulog u dionice nosi dobit, a štednja u nekretninama nosi rentu.
Kad se nekretnina iznajmljuje, renta je vidljiv tok dohotka od najma koji se oporezuje porezom na dohodak po stopi od 12% (na iznos najamnine umanjen za procjenu troškova od 30% iznosa najma). Ako se nekretnina ne iznajmljuje, vlasnik svejedno ima nenovčanu korist, jer nekretnina pruža uslugu stanovanja.
Građani nisu informirani o novom porezu na nekretnine
Građani nisu adekvatno informirani o novom porezu na nekretnine. Taj porez predstavlja dio lokalnih poreza, a u jedinicama lokalne uprave i samouprave izbjegavaju o tome govoriti prije lokalnih izbora. Osim toga, ne raspolažu bazama podataka kako bi građanima mogli prezentirati konkretne izračune na terenu. Podaci će se skupiti u samo nekoliko mjeseci prije prvog razreza poreza u prvom tromjesečju 2018.
Šanse za dobre provjere su male, a za pogreške velike. Sve brojke koje su dosad prikazane u medijima ishitreno su izračunate i ne moraju biti reprezentativne, piše Jutarnji list.