O fijasku Vladine mjere da privuče iseljenike natrag u Hrvatsku iznosom od 200.000 kuna razgovarali smo u studiju emisije "Danas" s Ivanom Majstorićem iz Svjetskog saveza mladih te demografom Damirom Strmotom koji su poručili da ljudima treba ponuditi više od novca za njihov povratak.
Na pitanje je li poraz ove Vladine mjere to što se za nju u mjesec dana prijavila samo jedna osoba, Strmota odgovara:
"To je očekivano, svi su govorili da se radi o mjerama koje realno nemaju neki učinak na povratak. Treba pitati mlade ljude, jer većinom su otišli mladi, zašto su otišli? Prije svega to je pitanje egzistencije, radnog mjesta i uređene države. Puno više treba ponuditi od neke mjere, i ljudi više ne vjeruju u obećanja."
Kada se razgovara o tome što mladima treba ponuditi da bi ostali u Hrvatskoj, Majstorić kaže da je važno urediti poslovnu klimu za investicije, poboljšati radne uvjete na tržištu rada, omogućiti kvalitetnija radna mjesta i veće plaće.
"Tu je i stambeno zbrinjavanje kako bi mladi mogli planirati život, potom obiteljsku politiku usmjerenu na podršku roditeljima i usklađivanje obiteljskog i poslovnog života i skrb o djeci".
Demograf Strmota ranije je bio u administraciji koju je napustio kada je zaključio da od demografskih mjera "nema ništa". Na pitanje je li se nešto u međuvremenu promijenilo, kaže da se guraju sporadične mjere i dodaje: "Ali kao da fali vizija i suglasnost oko populacijske politike".
(RTL, demograf Strmota)
Rekao je da se pokušava nešto napraviti na lokalnoj razini i uglavnom su to financijske mjere. "Mi demografi cijelo vrijeme pokušavamo osvijestiti da nije samo problem financija, dominantno jest, ali to je cijela sociopsihološka dimenzija. Treba puno više stvari osim samo dati novac".
Na pitanje, zašto se na tome ne radi, odgovara: "Kad gledamo duži period - to je od osobnog animoziteta prema demografiji, stava da je to rasipanje novca, do kratkog trajanja mandata, a treba dugoročno zapeti i nadstranački raditi. Praktički treba imati i smjernice iz Europe i svijeta, a onda će i naši političari reći 'aha možda bi trebali i mi nešto raditi'."
Majstorić je na pitanje, planira li možda on napustiti Hrvatsku, odgovorio da to ne namjerava, ali da razmišlja o migraciji unutar zemlje. "Vjerojatno ću trajno iseliti iz Slavonije jer Slavonija ne može ponuditi radna mjesta i najčešće ljudi sele u Zagreb i okolicu te primorska naselja", rekao je Strmota.
Demograf Majstorić smatra da bi decentralizacija pomogla da se mladi zadrže u svojim sredinama te je naveo primjer dobre prakse iz Biograda: "Počelo se mladima iz većih gradova omogućavati da dođu i da žive jeftino, to je dimenzija stambene politike. Veliki dio obiteljskog budžeta nosi stambeni dio - najam, krediti, treba mlade rasteretiti..."
Majstorić smatra da je za sve potrebna politička volja, financije, vrijeme i dijalog, svojevrsni konsenzus. "Pokazali smo danas da i mladi brinu o tim temama, a do sad su o tome govorili znanstvenici. Očekujemo inicijativu Vlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ali i poslodavaca te sindikata kako bi se stvorilo ozračje da mladi ostanu i zasnivaju obitelji i da se oni koji su nedavno odselili vrate", rekao je Majstori.
