Načelna je ocjena, opasnost od terorizma u Hrvatskoj postoji. Kao članica Europske unije i NATO-a i Hrvatska je neprijatelj ISIS-a, no ipak nije dosad bila na njihovom radaru.
Pavle Kalinić, politolog koji se bavi sigurnošću te pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, analizirao je kolika je opasnost od terorizma u Hrvatskoj.
'Teroristička prijetnja Hrvatskoj je realna', kaže Kalinić.
Hrvatska je 'po defaultu' u fokusu ISIS-a
'Bez obzira na to što njihove riječi ne treba zanemariti, nužno je takvo adresiranje mete staviti u potpuniji kontekst. To znači da Hrvati i Hrvatska dolaze u fokus Islamske države 'po defaultu'. Jer, RH je već nekoliko godina članica Europske unije, čime na sebe preuzima i širu politiku te asocijacije. Također, još i duže je članica NATO-saveza, što ima svoju cijenu izraženu ovakvim 'vrijednostima'. Konačno, naša država je bila itekako upetljana u rat u Bosni i Hercegovini, što je činjenica koja ima svoju težinu pa kako god tumačili hrvatsku ulogu u tome ratu, bolje ili gore', izjavio je Kalinić, prenosi Deutsche Welle.
S druge strane, Kalinić kaže kako terorizam Islamske države u svijetu predstavlja novi, drukčiji model organizacije - radi se o difuznoj strukturi s manje direktno povezanim sastavnicama.
Hrvatska je i dalje marginalna
'Ako neki poklonik te političke struje procijeni da bi mogao djelovati, on će to poduzeti na svoju ruku. Nije mu potrebna operativna koordinacija s višom instancom koja bi nakon čina preuzela odgovornost. No sreća u nesreći je to što je Hrvatska ipak marginalna u političkom, ekonomskom i vojnom pogledu pa nisu slučajno fokusirani na Pariz ili London', kaže Kalinić.
Kao moguće ishodište napada na Hrvatsku često se spominje upravo BiH. Zlatko Dizdarević, novinar i bivši bosansko-hercegovački diplomat s bogatim iskustvom života na Bliskom istoku te poznavatelj aktualne situacije također vjeruje kako ništa od toga nije nemoguće. No, bilo kakve jasne procjene teško se mogu iskazati jer se radi o opasnosti vrlo fluidne pojave koja ne treba konkretan povod za neku akciju, već je utemeljena na globalnom političkom kaosu te vječnom eksploatatoskom odnosu Zapada prema Bliskom istoku.
Prijetnja je ipak realna
'Teroristička prijetnja našim prostorima danas može biti lažna, u svijetu suvremenih komunikacija ona može biti i tek samopromoviranje grupice bolesnih glava. Ali, podjednako tako može biti i realna jer na tom tragu djeluju i organizirane snage u funkciji velikih osvajačkih projekata. Kao i pojedinci koji su se jučer upoznali u kavani pa iz frustracije zbog odbačenosti i izoliranosti osjećaju potrebu da i sami 'nešto herojski' poduzmu', smatra Dizdarević. On vjeruje kako se borba protiv takve opasnost ne može dobiti silom i raketama, jer osnova te agresivne reakcije nije u klasičnom vojnom omjeru snaga.
'Zanemarivanjem socio-političke i psihološke, kao i vrijednosne dimenzije ne možemo dobiti bitku protiv terorizma. Tu nam je BiH odličan primjer. Naravno, sasvim je lažna teza da se u tu zemlju vraćaju 'na tisuće' vehabija iz Iraka i Sirije i koji bi bili teroristička prijetnja državi. Niti ih je tamo bilo toliko, niti ih se toliko može vratiti. Uostalom, službe sigurnosti u BiH imaju veoma profesionalan odnos prema tom problemu i raspolažu jasnim uvidom. Francuska, Belgija ili Velika Britanija imaju očito više problema s tim pitanjem', mišljenja je Dizdarević.
Drama u BiH
'Osnova drame u BiH je mnogo više uporna, sistematska islamizacija domaćeg društva koje je ovdje uvijek bilo važnija supstanca nego što je država', zaklkjučuje. Prema njegovom mišljenju, to višekomponentno društvo BiH se razara ciljanom politikom izvana, s konačnim motivom profiterske otimačine.
'Najbrojnijoj naciji, Bošnjacima se sugerira već uspostavljena logika prava na temelju broja, tradicije i pripadništva 'porodici', u ovom slučaju – islamu', zaključuje Dizdarević.
