Slučaj dvojice nigerijskih studenata, Abia Uchenna Alexandra i Eboha Kennetha Cinedua, koji su s legalnim vizama boravili u Hrvatskoj, na stolnoteniskom turniru, a potom završili u izbjegličkom kampu u BiH jer ih je, prema njihovim tvrdnjama, otela i tamo prebacila hrvatska policija, poprima razmjere novog policijskoj skandala koji se priopćenjima iz MUP-a nastoji marginalizirati, pomesti pod tepih.
SPORTSKO NATJECANJE NIGERIJSKIH STUDENATA U HRVATSKOJ PRETVORILO SE U NOĆNU MORU: ‘Policija nas je zamijenila za migrante i onda protjerala’
U ovom trenutku poznato je da su nigerijski studenti u izbjegličkom kampu u BiH, da su tamo dospjeli iz Hrvatske, a da hrvatska policija tvrdi da nema evidentiran njihov izlazak iz Hrvatske, a predstavnik jednog policijskog sindikata, Dubravko Jagić, naglasio je kako je nemoguće da ih je policija otela i prevezla preko granice u "marici".
No, što ako su studenti zahvaćeni u akcijama hvatanja migranata u dubini hrvatskog teritorija koje provodi policija, po svemu sudeći, i bez službenih "marica"?
Hrvatska policija u svojim nemušto sročenim i nepreciznim priopćenjima zapravo sije novu sumnju: oni tvrde da su se studenti sami odjavili iz neimenovanog hostela i ponijeli putovnice, a iz BiH dolazi informacija da su im putovnice poslane, a sada se policija uplela i u procjenu sportskih vještina nigerijskih studenata, jesu li ili nisu znali igrati stolni tenis – jer žele plasirati informaciju da su studenti stigli u Hrvatsku zato da bi zatražili azil. No, ostaje nerasvijetljeno kako su ti isti studenti 'prebačeni' u BiH?
Prvo, zašto bi oni sami htjeli otići u BiH? Drugo, ako su tako nejasno prešli u BiH, bez putovnica ostavljenih u hostelu, što to govori o hrvatskoj granici koja se sprema u Schengen?
Tea Vidović, iz Centra za mirovne studije, nevladine udruge koja već godinama upozorava na problematičan odnos prema migrantima u Hrvatskoj, upozorava na važnost praćenja i ovog, ali i svih drugih sličnih slučajeva u kojima se sumnja da je policija postupala neprimjereno.
"Odvođenje stranih državljana koji imaju reguliran boravak u Hrvatskoj u susjednu zemlju u kojoj ranije nisu bili nije u skladu ni sa jednim zakonom propisanim procedurom ove zemlje. Znači li to da Hrvatska želi poslati poruku turistima da ako ovog ljeta pođu na plažu bez dokumenata, moraju strepiti da ih ilegalno ne odvedu u Bosnu i Hercegovinu?", komentira slučaj nigerijskih studenata Tea Vidović iz CMS-a.
Dokaz o ilegalnim protjerivanjima iz dubine Hrvatske?
"Kada bi hrvatska policija slijedila zakonom propisane procedure vraćanja državljana trećih zemalja, tada bi ustvrdili kako se radi o osobama s valjanim dokumentima i vizom te da je njihov boravak reguliran. Ovo je dokaz prakse ilegalnih protjerivanja na koje organizacije civilnog društva upozoravaju protekle tri godine, te dokaz da se ilegalna protjerivanja izvršavaju čak i iz dubine teritorija Republike Hrvatske", kaže Vidović iz CMS-a, nevladine organizacije koja aktivno sudjeluje u prikupljanju svjedočanstava o nasilju i ilegalnim protjerivanjima – koje objavljuju u službenim izvještajima, te ih adresiraju prema nadležnim institucijama.
Na upit ima li CMS saznanja o formiranju posebnih jedinica unutar strukture hrvatske policije koje bez policijskih oznaka "skupljaju" migrante i u dubini hrvatskog teritorija, iz CMS-a odgovaraju da nemaju takvih saznanja, ali ne isključuju mogućnost o njihovu postojanju "s obzirom na ilegalnu prirodu prakse". A osim svjedočenja migranata koje su prenosili strani i domaći mediji, iz CMS-a podsjećaju da su do sada već zabilježeni i anonimni istupi policajaca koji su upozoravali na nezakonite naredbe i postupanje ako ih odbiju.
Iz CMS-a upozoravaju da je važno rasvijetliti i slučaj postupanja prema nigerijskim studentima, ali i senzibilizirati cjelokupnu javnost na problematičan tretman migranata – jer su oni vrlo izgledno žrtve cjelokupnog tretmana migranata u Hrvatskoj. A Hrvatska se sve više suočava s problemom posvemašnje dehumanizacije.
Njihova organizacija je zajedno s udrugom Are You Syrious tijekom 2018. radila na slučaju malene Madine – afganistanske djevojčice koja je smrtno stradala uslijed pushbacka iz Hrvatske u Srbiju. Članovima obitelji pružena je pomoć te je angažirana odvjetnica koja je slučaj dovela do Europskog suda za ljudska prava.
"Važno je ljudima čija su prava ugrožena pružiti podršku te govoriti o tim kršenjima i upozoravati institucije i sustav te inzistirati na pravdi. Također je veoma važno informirati javnost o tome, a tu veliku ulogu imaju mediji - da izvješćuju o ovim praksama i istražuju na način koji ne dehumanizira ljude u potrazi za sigurnošću", upozorava Tea Vidović iz CMS-a.
