Dok 243 tisuće ljudi na burzi traži posao, različite industrije u Lijepoj našoj vape za radnicima. U turizmu će ih i ove godine nedostajati više od deset tisuća, nekoliko stotina stručnih kadrova potražuju i u brodogradnji, a radne snage nedostaje i u prometu te u medicini. Čak ni informatičke tvrtke ne mogu popuniti svoje potrebe pa tako, primjerice, iz Osijek Software Cityja poručuju kako njihove tvrtke u ovom trenutku mogu zaposliti 200 kvalitetnih informatičara, da ih ima na tržištu rada.
Najveći nedostatak radnika ipak je zabilježen u građevinskom sektoru i metalskoj industriji. Zoran Uranjek, član uprave tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, izjavio je prošloga tjedna kako ta tvrtka ima problema s potrebnim povećanjem broja zaposlenih. Riječ je o jednom od najvećih svjetskih proizvođača strojeva za proizvodnju automobilskih guma. Gotovo sav prihod koji tvrtka u Belišću ostvaruje dolazi od izvoza. Ne mogu pronaći 20 CNC operatera, strojobravare, tokare, glodače.
Problem plaća na državi
Velikih teškoća s radnom snagom imaju i građevinari. Primjerice, jedna od najvećih hrvatskih građevinskih tvrtki, osječka Gradnja, već niz godina bori se s nedostatkom radnika. "Uz prirodni odljev radne snage i visoku starosnu dob, odlaskom u mirovinu, najzamjećeniji je nedostatak kvalificiranih zidara, tesara, armirača, asfaltera, vozača, rukovatelja građevinskim strojevima" , kaže direktorica Pravnog sektora Gradnje Svjetlana Rupčić dodajući kako ne pomažu ni stipendije. Tako će u nedostatku radne snage morati posegnuti za radnicima iz inozemstva.
Kad je riječ o građevinskim radnicima na burzi kažu kako su to mahom stariji ljudi ili oni koji zbog zdravstvenih tegoba ne mogu podnijeti teret rada.
Prema zakonu ponude i potražnje, laički bi se moglo zaključiti kako bi do odgovarajuće radne snage građevinari mogli doći povećanjem plaća. No, u građevinskim tvrtkama kažu kako bi plaće mogli povećati samo tako da te poduzetnike država rastereti mnogih nameta, kako bi rad bio manje opterećen, a tvrtke konkurentnije.
