U posljednje vrijeme u Hrvatskoj su se razvile dvije epidemije, rotavirusa i hepatitisa A. Riječ je o bolestima koje se kolokvijalno nazivaju 'bolest prljavih ruku'. Hepatitis A i rotavirus se prenose feko-oralnim putem. Rota virus je posebno čest kod djece do pet godina starosti. U zagrebačkoj Klaićevoj već sad je 113 pozitivnih. Lani u cijeloj godini njih 150. Uglavnom je riječ o rotavirusu, u manjem broju o adenovirusu.
''I u ovoj trenutnoj epidemiji je došlo do unosa virusa u osjetljivu populaciju, a to su osobe koje nisu niti preboljele niti cijepljene. Hepatitis A se uspješno može suzbiti prvenstveno higijenskim mjerama u kojima naglašavamo učestalo i pravilno pranje ruku posebice nakon korištenja toaleta'', proučili su iz HZJZ-a.
''Ruke se trebaju prati dovoljno dugo, istrljati ih s dovoljnom količinom tekućeg sapuna, a zatim isprati pod tekućom toplom vodom. Rotavirus je kontinuirano prisutan u našoj populaciji posebice kod djece vrtićke dobi, te svake godine događa više epidemija u kolektivima'', dodaju s HZJZ-a.
Što je rotavirus?
Rotavirus je najčešći uzročnik akutnog infektivnog proljeva u djece do 5. godine života. Uz to je odgovoran za većinu teških oblika akutnog proljeva, praćenih značajnom dehidracijom i potrebom za bolničkim liječenjem. Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima (jaslicama i vrtićima), ali i na bolničkim odjelima, jer je zaraznost velika, izjavila je dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog.
Liječnica iz Poliklinike za Dječje bolesti Helena napominje kako prema nekim procjenama, do pete godine života od rotavirusne infekcije oboli čak 95 posto djece barem jedanput. U Europskoj uniji to znači godišnje 3,6 milijuna oboljelih, od čega više od 80.000 pacijenata zahtijeva i bolničku skrb.
''Glavni simptomi bolesti su temperatura, mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev koji ovisno o intenzitetu mogu dovesti do dehidracije. To je ozbiljna komplikacija pogotovo u ranoj dobi. Naravno sva djeca ne moraju imati sve simptome, a isto tako se razlikuje i težina simptoma. Neki mogu proći i s blažom kliničkom slikom, primjerice dojena djeca koju štite majčina protutijela. Trajanje bolesti je varijabilno od nekoliko dana pa do 2 tjedna, a inkubacija od 12 sati do 4 dana'', pojasnila je dr. Jaklin Kekez.
Epidemiologinja Jelena Boneta iz Službe za epidemiologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ pojašnjava kako je rotavirusna infekcija najčešća u dojenčadi i male djece. Međutim, starija djeca i odrasli također mogu oboljeti od rotavirusa. Odrasli koji dobiju rotavirusnu infekciju obično imaju blaže simptome. Za većinu zaraznih bolesti posebno osjetljive kategorije su imunokompromitirane osobe, kronični bolesnici i starije osobe.
Jaklin Kekez ističe kako rota infekcija može biti vrlo opasna i dovesti čak do životne ugroženosti djeteta. Naime, malo dijete lakše dehidrira, a učestalo povraćanje i proljev mogu dovesti i do narušavanja elektrolitske ravnoteže te zajedno s dehidracijom i do šoka.
Treba li se cijepiti?
''Cjepivo protiv rotavirusa dobar je način da zaštitite svoje dijete od rotavirusne infekcije. Isto se ne nalazi u kalendaru nacionalnog programa cijepljenja zdrave djece. Primjenjuje se u dvije doze, prvu dozu treba aplicirati najkasnije do 15. tjedna djetetove starosti. Djeca bi trebala primiti obje doze cjepiva protiv rotavirusa prije, nego napune 8 mjeseci starosti. Nakon te dobi se ne preporučuje cijepljenje cjepivom protiv rotaviruske infekcije. Isto je najbolje obaviti u dogovoru s nadležnim pedijatrom/ liječnikom'', kazala je Boneta.
Ne postoji specifičan lijek za liječenje rotavirusne infekcije, ali liječnik može preporučiti nadoknadu tekućine te liječenje simptoma bolesti. Antibiotici neće pomoći jer se bore protiv bakterija, a ne virusa, naglašava epidemiologinja.
Godišnje se cijepi oko 1400 djece. Roditelji čija djeca nemaju indikacije za besplatno cijepljenje, a žele cijepiti dijete mogu u dogovoru s pedijatrom elektivno cijepiti.
I kad je riječ o hepatitisu A i o rota virusu, postoje stvari koje građani mogu učiniti kako bi spriječili zarazu.
Građanima se preporučuje da održavaju pravilnu higijenu ruku što podrazumijeva redovito pranje ruku sapunom i toplom vodom te dezinfekciju ruku. Ruke je preporučljivo prati nakon kontakata sa zaraženom osobom, prije i poslije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon vožnje u javnom prijevozu, nakon kašljanja i kihanja. Preporučuje se i izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta prljavim rukama.
