Mladića (26) u kritičnom stanju trebalo je hitno prevesti s Lastova, najudaljenijeg naseljenog otoka, u dubrovačku bolnicu. No zbog lošeg vremena jedina je opcija bio trajekt.
Nakon putovanja koje je trajalo satima, u Dubrovniku je preminuo. Tragedija se dogodila prije nekoliko dana, a još mnogi traže odgovore i pitaju se kako je moguće da ne postoji drugi način da se pomogne unesrećenima na otocima.
Gdje su bile službe? Što je s helikopterima? Zašto nije bila angažirana obalna straža? Što je s brzim gliserima? - pitaju se ljutiti građani.
"Ovaj nesretni događaj u Dubrovniku zapravo samo pokazuje da, s obzirom na vremenske prilike, hitna pomoć nije uvijek dostupna stanovnicima Hrvatske koji žive na otocima", kazao je još prije nekoliko dana za RTL Danas Ivica Belina, predsjednik koalicije udruga u zdravstvu.
Sve se odvijalo u nedjelju navečer za vrijeme olujnog nevremena. Dvadesetšestogodišnjak je bio u kritičnom stanju i trebao je hitan prijevoz do Dubrovnika.
Trajekt Marko Polo prevezao ga je do Vele Luke, no zbog teškog stanja pacijenta su prevezli u Korčulu gdje su ga stabilizirali i pokušavali reanimirati nekoliko puta. Izvanrednim trajektom potom su ga prevezli na Orebić, a onda sanitetom do Opće bolnice Dubrovnik. Od poziva, koji je bio u 22 sata, do dolaska u bolnicu prošlo je osam sati!
A helikopter Hitne nije mogao poletjeti zbog olujnog nevremena.
"Hitnu helikoptersku medicinsku službu zasad ne obavljaju helikopteri Black Hawk. Zasad, prema mojim saznanjima, ti helikopteri ne sudjeluju. Ovi koji sudjeluju, nažalost, tog dana nisu mogli poletjeti i uvjeti za njihovo letenje su bili nemogući", kazao je Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije za RTL Danas prije dva dana.
Prema službenim procedurama, kad Hitna helikopterska medicinska služba ne može poletjeti, moguć je angažman vojnog helikoptera. No da bi do toga došlo, zahtjev mora krenuti iz Civilne zaštite prema Glavnom stožeru Oružanih snaga, koji procjenjuje uvjete i donosi odluku o letu.
MORH: 'Nas nitko nije kontaktirao'
Iz Ministarstva obrane priopćili su da ih nitko nije kontaktirao. Tako su tvrdili odmah poslije tragedije, a tako su nam priopćili i danas kad smo ih pitali je li ih itko kontaktirao u ovom nesretnom slučaju.
"Možemo Vas izvijestiti kako u ovom slučaju nije bio zatražen angažman Oružanih snaga RH. Naime, Zapovjedno operativno središte GS OSRH, kao ni Operativno središte HRZ-a te Operativno središte HRM-a i Obalne straže nije zaprimilo zahtjev za angažmanom Oružanih snaga RH u bilo kojem obliku", odgovorili su nam.
Hitna u Dubrovniku: 'Tražili smo vojni helikopter'
No, sa Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, ravnatelj Luka Lulić tvrdi nešto sasvim drugo. Tražili su vojni helikopter.
"Naš liječnik u timu hitne medicinske službe je dostavio potpisanu izjavu da je kritičnog dana preko centra 112 tražio vojni helikopter", odgovorio je ravnatelj Lulić na upit RTL-a Danas.
Što se događa s brodicama?
No, što je s novim brodicama za hitnu medicinsku pomoć koje su namijenjene baš za otoke? Naime, brza brodica koja jestacionirana u Dubrovniku, mnogo bi brže riješila svaki hitan slučaj. Da je sa svojom posadom smještena na nekom od otoka na strateškoj sredini između najdaljeg otoka i Dubrovnika, taj put bi se višestruko smanjio, a da je smještena na samom Lastovu, put do bolnice trajao bi svega dva i pol ili tri sata. Brodica je pak bila stacionirana u Dubrovniku. Sad je prebačena u Šibenik na remont.
Premijer Andrej Plenković odmah nakon tragedije prokomentirao je situaciju s brodicama. Upitan zašto se brodice hitne medicinske pomoći ne nalaze na otoku, nego u Dubrovniku kazao je:
"Da li je u ovakvim uvjetima bolje da su raspoređene u najudaljenijem otoku i da se na neki način anticipira takva situacija, toliko akutna s tako mladim čovjekom, možda. O tome odlučuju ljudi koji su u struci, ti koji smatraju gdje taj brod može biti, jer se to moglo dogoditi u bilo kojem dijelu županije. Sve naše obalne županije imaju puno otoka, nisu baš svi blizu, žao nam je da se to dogodilo, ali nastojalo se i na druge načine prevesti pacijenta što prije", kazao je Plenković.
Radna skupina 'Hitna za Lastovo'
Nakon tragičnog ishoda i gubitka mladog života, prije svega zbog nedostatka adekvatnog prijevoza, otočani su u četvrtak osnovali radnu skupinu "Hitna za Lastovo" s ciljem poboljšanja medicinskog transporta i sigurnosti na otoku. Kontaktirali smo Martinu Šarić Ćaletu, članicu novoosnovane radne skupine "Hitna za Lastovo" - skupine sastavljene od mladih otočana uz podršku starijih sumještana, kako bi se osigurali osnovni uvjeti za život na otoku.
"Zbog neadekvatnog hitnog medicinskog prijevoza i sustavnog ignoriranja problema na Lastovu, došlo je do tragičnog ishoda. To je rezultiralo osnivanjem radne skupine 'Hitna za Lastovo' s ciljem podizanja svijesti o sigurnosti otočana, a posebice otočana udaljenih otoka. Naš glavni pokretač je osiguranje učinkovitog hitnog medicinskog transporta. Želimo osvijetliti nužne potrebe Lastova, a kroz konkretne prijedloge koje ćemo uputiti prema svim institucijama. Tražimo poboljšanje helikopterskog prijevoza, helikopterom opremljenim medicinskom opremom i timom te stalni privez hitne brodice na otoku. Također, zalažemo se za osnivanje Javne vatrogasne postrojbe radi sigurnosti otoka arhipelaga. Vrijeme je za konkretne promjene i Lastovo ne smije ostati izolirano u hitnim situacijama", kazala nam je Šarić Ćaleta.
U ponedjeljak je, kaže nam, sastanak u Ministarstvu zdravstva kojem će prisustvovati župan, pomoćnik župana i dr. Lulić iz Zavoda za hitnu medicinu te općinska načelnica.
"Mi smo se s njom dogovorili da će ona između ostaloga odnijeti dopis koji će složiti radna skupina", kazala nam je Šarić Ćaleta nadajući se da Lastovo više neće biti izolirano u hitnim situacijama te poručuje da otočani neće stati dok ne osiguraju osnovna prava na sigurnost i zdravstvenu skrb.
'Ovaj problem je rješiv'
Edo Čengija, Lastovac u Dubrovniku, umirovljenik angažiran u pomoći radnoj skupini "Hitna za Lastovo" kaže nam da godinama upozoravaju na problem. Tragedija je, kaže, pokazala svu neučinkovitost sustava. Prije dva dana bio je s još nekoliko Lastovaca na sastanku kod dubrovačko-neretvanskog župana.
"Brodica koja bi trebala biti na Lastovu, nalazi se u Dubrovniku. Kad je nevrijeme, put do kopna postaje prava tortura, čak i za zdravog čovjeka, a kamoli za bolesnika. Ali ona je potpuno sigurna i za dva i pol, tri sata mogla je s Lastova biti u Dubrovniku“
Na pitanje bi li mladić preživio da je brodica bila na Lastovu, Čengija kaže: "Ne znam, bio je u lošem stanju. Ali sigurno bi netko drugi, u nekoj drugoj situaciji, imao šansu preživjeti. Kad brod ne može do Dubrovnika, može barem do najbližeg kopna, do Vele Luke, i onda dalje trajektom. Ovako je sve predugo trajalo.“
Rješenje za problem, kaže nam, jednostavno je.
"Helikopteri i brodica - koja bi bila 365 dana aktivna na otoku. Helikopter može biti i u Divuljama. Nije problem da bude tamo ako može voziti po nevremenu. On je za 20 minuta tu. Treba nam helikopter koji je sposoban voziti po nevremenu", ističe Čengija te nastavlja:
"Evo vam primjer Velike Britanije i Norveške. Imaju brodove koji su specijalizirani za spašavanje brodova na Atlantiku, na oceanima. Ali taj ne košta devet milijuna eura kao što košta ovaj mali policijski Bell što je u Dubrovniku nego košta - 27 milijuna. Ali on je višenamjenski. Može poslužiti za spašavanje Poljaka koji je pošao na Velebit u japankama i spašavanje čovjeka na Lastovu. On je sposoban po takvom nevremenu letjeti. Lastovu je prijeko potrebna potpora države", naglašava te na kraju zaključuje:
"Država mora pomoći tim ljudima, tih 600 duša, koliko ih ima na Lastovu. Ljudi trebaju vidjeti da se misli na njih. Treba odriješiti kesu i reći ovo je za to, a po potrebi upotrijebit ćemo i za druge svrhe. I gotovo. I onda će to pomoći i zadarskom arhipelagu, šibenskom, viškom i tako dalje. Treba shvatit problem, treba pokušati ga riješiti jer to je stvarno rješivo.
POGLEDAJTE VIDEO: Osam sati do bolnice. Je li sustav zakazao u spašavanju mladića s Lastova?
