Nekada se u mirovinu išlo s 55 godina starosti, no to je sada samo "uspomena" koje se današnji umirovljenici rado sjećaju. Tada se za izračun mirovina gledalo najboljih 10 godina, a i tada su mirovine iznosile čak 70 posto prosječne plaće.
Kako piše portal Mirovina.hr, ti ljudi su zapravo međugeneracija. Nažalost, većina dobrih stvari koje su ostale u prošlosti neće ih zahvatiti, no sreća je u tome što neće morati raditi tijekm 70-ih godina svog života. Ljudi koji su trenutačno mladi bit će budući umirovljenici te će upravo oni, na ovu sadašnju napaćenu generaciju umirovljenika, gledati kao na "privilegirane".... baš onako kako današnji "penzići" gledaju na prethodne generacije.
Koje je rješenje europskih zemalja?
Euronews piše da istraživanje Finskog centra za mirovine, dakle onoga što je u Hrvatskoj HZMO, pokazal da sve više zemalja u Europi podiže dobnu granicu umirovljenja. Ona se temelji na rastu očekivanog životnog vijeka. Veću podršku države trebat će današnji mladi ljudi jer bi trebali živjeti dulje od starijih generacija.
Kod dizanja dobne granice umirovljenja gleda se još nešto - koliko će od tih godina u mirovini biti u prosjeku "zdrave" godine? Dakle, postavlja se pitanje u kojim godinama umirovljenik može uživati, a koliko će godina provesti u bolesti.
Demografske promjene
Prisutne demografske promjene u Europi stvara većinu ovih trendova i to već nekoliko godina. Riječ je o starenju stanovništva pa tako podaci Europske komisije pokazuju da će najveći prast "troška starenja" imati Latvija te da bi na osobe u trećoj životnoj dobi mogli trošiti 13 posto više do 2070. godine.
Kako prenosi Mirovina.hr, nedavno je premijerka Danske najavila spuštanje dobne granice za umirovljenike, što se isključivo odnosi na ljude koji su ostvarili više od 42 godine radnog staža. Oni koji su radili 42 godine mogu ranije u mirovinu, no trenutna dobna granica umirovljenja je 67 godina. Italija i Grčka imaju istu dobnu granicu.
Ono što je posebno kod spomenutih država jest što su u svoje zakonodavstvo stavili "pomičnu" dobnu granicu te njezina promjenjivost ovisi o podacima o očekivanom životnom vijeku. Primjerice, tako 67 godina nije maksimum jer bi ljudi u budućnosti mogli raditi i dulje.
U Hrvatskoj će se ići u mirovinu sa 64 godine
Njihovi podaci kažu da Hrvati u prosjeku u penziju odlaze sa 61,8 godina starosti. Za 20 godina u Hrvatskoj ta će se brojka povećati na 63,9 godina starosti, što znači dvije godine dodatnog staža ili jednostavno kasniju aktivaciju prava na mirovinu.
Nizozemska, Italija, Grčka i Finska će proći gore - stanovništvo će u mirovinu ići sa 68 godina starosti. Kako bi se do tog prosjeka došlo, jako velik broj ljudi mora raditi i nakon tog datuma. Mirovina.hr piše da će sigurno dobar dio osoba koje su starije od 70 godina još uvijek biti na tržištu rada.
