U Hrvatskoj se tijekom posljednjih deset godina povećao broj ateista, a smanjio broj vjernika - ponajviše katolika i pravoslavaca. Broj stranaca se povećao, a u najvećem postotku smanjio se broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, piše u četvrtak Jutarnji list.
Osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset posto stanovništva, naša populacija još je starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi. To su u najbitnijim crtama prognoze stručnjaka s kojima smo razgovarali u srijedu, dan uoči objave nove tranše podataka prikupljenih u lanjskom Popisu stanovništva.
Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prve rezultate iz kojih smo doznali da je Hrvatska između 2011. i 2021. pala s 4,284 na 3,888 milijuna stanovnika, u četvrtak će Zavod objaviti set rezultata o stanovništvu prema spolu i starosti, vjeri, nacionalnosti i državljanstvu. Što se tiče vjere, svi naši sugovornici prognoziraju da će se potvrditi pad broja vjernika i porast broja agnostika i ateista.
Raste broj ateista?
"U svim zemljama s kršćanskom većinom udio vjernika pada. Iako se veći pad bilježi u protestantskim državama, broj vjernika smanjuje se i u katoličkim zemljama poput Irske, Poljske i Italije zbog brojnih skandala unutar Crkve. Kod nas skandala nije bilo toliko puno, ali sigurno će podaci pokazati smanjenje broja katolika, pa time i ukupnog broja vjernika. S druge strane, porast će broj nevjernika, odnosno ateista", kaže Nenad Pokos, znanstvenik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".
Dodaje da će novi podaci dokazati da se, poslije katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vjernika.
"Za očekivati je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihova broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mjestima i općinama koje su doživjele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udio", kaže Pokos. S njime se slaže i bivši ravnatelj DZS-a Marko Krištof, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Špoljar.
