Meteorski roj Perzeidi, u narodu znan kao Suze svetog Lovre, ove bi godine svoj maksimum aktivnosti trebale imati upravo s noći ponedjeljka na utorak. Prognozira se da ćemo moći vidjeti 10 do 15 sjajnih meteora na sat jer će nam u to vrijeme Mjesec biti na nebu, i to skoro pun, pa će njegova svjetlost uvelike smanjiti vidljivost Perzeida.
Inače, u dobrim uvjetima, kad je noć tamna i kada nema Mjeseca, u prosjeku se može vidjeti od 50 do 100 meteora na sat.
- Sve je spremno za najveći nebeski spektakl ovog ljeta! Donosimo upute za promatranje Suza sv. Lovre!
Astronom Ante Radonić, gostujući za RTL Danas, govori kako su meteorski Perzeidi, Suze svetog Lovre ili proletuše, kako ih nauzivaju kolokvijalno, vrlo posebna pojava.
"Meteorski Perzeid je zaista poseban, njih ima jako puno, ali ovaj je posebno pogodan jer ima velik broj meteora i pojavljuje se u ugodnoj i toploj noći koju čovjek može provesti pod vedrim nebom. Kako bi ih lakše uočili, treba otići što dalje od grada, od gradskog svjetla, tamo gdje je nebo tamnije. Bit će puno onih meteora koji su slabog sjaja i ako nije dobar mrak, teško će ih biti uočiti", govori Radonić i nastavlja sa savjetima kako najbolje iskoristiti jedan od najromantičnijih dana u godini.
"Generalno, trebalo bi pričekati barem 10, 15 minuta da se oči priviknu na mrak, stoga se ne preporučuje gledati na mobitel jer su oči i na taj način izložene svjetlu. Valja napomenuti da se meteori najbolje vide u drugoj polovici noći, konkretno očekujemo da će najveći broj biti vidljiv oko 4 ujutro, a najbolje ih je promatrati od ponoći do zore. Tada imaju frontalni sudar sa Zemljom i kreću se brzinom od oko 58 kilometara u sekundi i najsitnija čestica ima vrlo veliku kinetičku energiju upravo zbog te velike brzine.
Za one koji ne znaju Suze svetog Lovre, kako se kolokvijalno
nazivaju Perzeidi, su male sitne čestice koje je davno za sobom
posijao komet Swift - Tuttle koji
postoji
i dan danas, no treba mu 133 godine da jednom obiđe Sunce, a dok
se kreće, "sije" okolo čestice. Kada god Zemlja prođe kroz to
područje čestica, mi nailazimo upravo na te meteore koji se još
nazivaju i nebeskim krijesnicama. Mi vidimo taj usijani trag,
plazmu, a ponekad možemo vidjeti i dim koji ostaje za njima
ako je riječ o malo krupnijim česticama. One izgaraju na visinama
od 50-100 kilometara što se inače može pratiti i radarom", dodaje
astronom Ante Radonić.